Predstavljeni rezultati projekta Inkluzivna dekarbonizacija u BiH

U okviru četvrtog Samita energetike (SET) koji je organizovan od 22. do 24. marta 2023. godine u Trebinju, održana je završna konferencija projekta "Inkluzivna dekarbonizacija" (IDA), kojeg je uz finansijsku podršku Vlade Japana provodio Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

U proteklih 12 mjeseci, kroz ovaj projekat, pokrenute su značajne aktivnosti na uvođenju mehanizma za pravednu tranziciju ka privredi s niskim udjelom ugljika u BiH. Cilj ovih napora je podrška BiH da odgovori na hitnu potrebu smanjenja visoke ovisnosti o fosilnim gorivima na pravedan i rodno osviješten način, kao i u konkretnoj provedbi njenih klimatskih planova. 

Jedan od ključnih rezultata projekta je izrada nacrta prvog strateškog dokumenta "Pravedna tranzicija za sve" kao i strateških smjernica za pravednu tranziciju u tri industrije s visokim emisijama ugljika (električna energija, čelik i cement). Osim toga, projekat je pružio finansijsku i tehničku podršku za dekarbonizaciju 20 malih i srednjih preduzeća iz ovih industrija, što će značajno olakšati njihovu tranziciju, kroz korištenje potencijala energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije u njihovom budućem poslovanju i razvoju. To će im donijeti i brojne pogodnosti, između ostalih, smanjenje troškova grijanja i električne energije, kao i stabilnije napajanje iz obnovljivih izvora energije.

U svojoj video poruci učesnicima konferencije se obratila rezidenta predstavnica UNDP-a u BiH Steliana Nedera, zahvalila se Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH na snažnom partnerstvu u provedbi IDA projekta, kao i Vladi Japana na finansijskoj podršci, te istakla: "Ovo je dio UNDP-ove globalne inicijative ‘Klimatsko obećanje’, koja pomaže 120 zemalja širom svijeta da ispune njihove obaveze prema Pariškom sporazumu, osiguravajući čistu i pravednu energetsku tranziciju ka neto nultim emisijama i budućnosti otpornoj na klimatske utjecaje. Ovakav pristup odražava snažnu predanost UNDP-a borbi protiv nejednakosti i siromaštva uz istovremeno napredovanje klimatskih mjera."

Kao potpisnica Sofijske deklaracije, BiH se obavezala da će raditi na ostvarivanju cilja ugljične neutralnosti do 2050. godine, a u svojim revidiranim Utvrđenim doprinosima (NDC), da će smanjiti emisije gasova s efektom staklene bašte za 33,2% do 2030. godine i skoro za 66% do 2050. godine, u poređenju s nivoima iz 1990. godine.

Šefica odsjeka za sekundarnu energetiku i projekte u Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Sanja Kapetina, istakla je važnost strateškog pristupa dekarbonizaciji i energetskoj tranziciji: "Intenzivno radimo na usvajanju integrisanog energetskog klimatskog plana koji treba da definiše ciljeve BiH za 2030. godinu i da odredi pravac razvoja energetskog sektora i njegove dekarbonizacije do 2050. godine. Ovaj proces je davno započeo, potrebno ga je ubrzati i pored svih kompleksnosti i prepreka. Prije svega iziskuje značajne investicije, ali je zakašnjela dekarbonizacija skuplja".

Pored socijalne, u ovom procesu važna je i rodna ravnopravnost, koja se prvenstveno osigurava kroz pripremu i provedbu strateških dokumenata, kao i uključivanje rodnih pitanja u energetske politike i osnaživanje učešća žena u ekonomskom razvoju zemlje. Da bi se to postiglo, projekat je istražio međusobne veze između roda, siromaštva i pristupa održivoj energiji, kao i identifikovao važne elemente specifične za kontekst zemlje koje treba uzeti u obzir kako bi se osiguralo da tranzicija ne pogorša nejednakosti, već promoviše jednakost, ne ostavljajući nikoga iza sebe. Ove aktivnosti su dopunjene izgradnjom kapaciteta svih relevantnih aktera, ranjivih grupa i industrije, uključujući i obuku koja je po prvi put organizovana za radnike rudnika uglja u Banovićima.

Voditelj programa u oblasti energetike u UNDP BiH, Siniša Rodić, istakao je važnost energetskog sektora za bh. privredu. "Potrebno je izraditi adekvatne studije kako bismo znali koji je potencijal projekata u ovoj oblasti i koji se efekti mogu postići, ali i najvažnije, koje mjere se moraju poduzeti. Svi ovi parametri bitni su kako bi se pravedna tranzicija desila i smanjili negativni efekti za industrije, mala i srednja preduzeća, građane, žene, mlade i društvo u cjelini, a nadamo da će ovo će biti prvi korak ka pravednoj, održivoj i zelenoj budućnosti Bosne i Hercegovine".

Podrška koja je pružena kroz IDA projekat važna je i zbog činjenice da Evropska unija, s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050., od ove godine postepeno uvodi mehanizam za oporezivanje roba koje se uvoze u zemlje članice EU, a pri čijoj se proizvodnji oslobađa velika količina ugljen-dioksida (Carbon Border Adjustment Mechanism) – tzv. porez na ugljik. To će direktno uticati na Zapadni Balkan, uključujući i BiH, koja se u velikoj mjeri oslanja na fosilna goriva u proizvodnji robe koja se izvozi i na tržište EU.