Ukidanje PDV-a na doniranu hranu na odobrenju u Domu naroda

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine prihvatio je danas na sjednici Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost čiji su predlagači 15 zastupnika, a predviđa ukidanje plaćanja poreza na doniranu hranu.

Da bi stupio na snagu, potrebno je da ga odobri i Dom naroda, pa je zasebnim zaključkom inicirano da i taj Dom razmotri ovaj zakonski akt po hitnom postupku.

U pauzi današnje sjednice je član Predstavničkog doma Saša Magazinović, jedan od 15 predlagača, izjavio novinarima da zakon ove vrste nije stvar politike već ljudskog odnosa prema onima u stanju socijalne potrebe, kojih nažalost nije malo.

"Dok analize pokazuju da i pored velikog broja narodnih kuhinja u BiH postoji potreba za još većim brojem, godišnje bude bačeno hrane u vrijednosti skoro 130 miliona KM ili više od 700.000 obroka dnevno", rekao je Magazinović obrazlažući da je uzrok tome što tržnim centrima nije isplativije doniranje od bacanja hrane jer ako doniraju, moraju platiti 17 posto njene vrijednosti.

Ako zakon bude konačno usvojen, u Bosni i Hercegovini će biti dovoljno hrane za ljude u stanju potrebe, a budžeti lokalnih zajednica rasterećeni, rekao je Magazinović s kojim su ovaj zakon predložili i članovi Parlamenta: Nenad Grković, Denis Zvizdić, Šemsudin Mehmedović, Jasmin Emrić, Sabina Ćudić, Jasmin Imamović, Predrag Kojović, Ermina Salkičević-Dizdarević, Rejhana Dervišević, Albin Muslić, Mia Karamehić-Abazović, Nihad Omerović, Elvisa Hodžić i Aida Baručija.

Uz Prijedlog zakona je prihvaćen i zaključak koji je predložila zastupnica Sanja Vulić da Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) jasnim procedurama onemogući bilo kakve zloupotrebe u vezi s doniranom hranom.

Za razliku od tih odluka, u drugi krug glasanja Predstavničkog doma je upućena inicijativa zastupnika Milana Dunovića, Zlatana Begića i Vlatka Glavaša o proglašenju 25. maja danom žalosti u Bosni i Hercegovine zbog tragedije na tuzlanskoj Kapiji u Tuzli 1995. godine, kada je 25. maja, usljed eksplozije granate, usmrćeno više desetina osoba na tom gradskom sastajalištu a najviše mladih.

Ova inicijativa nije, naime, dobila danas entitetsku većinu glasova. Prethodno su, tokom rasprave, pojedinci iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata pozvali ostale članove državnog parlamenta iz Republike Srpske da je ne odobre kao što neće ni oni.

Tokom drugih tačaka dnevnog reda sasvim drugačije materije, Ustavnopravna komisija Predstavničkog  Doma je zadužena da formuliše novo mišljenje budući da je za Prijedlog zakona o moru konstatovala da nije usklađen s ustavno-pravnim sistemom BiH. Predlagači zakona: Amor Mašović, Denijal Tulumović, Edin Ramić, Midhat Čaušević, Nermina Mandra, Safet Kešo, Šemsudin Dedić, Šemsudin Mehmedović i Šerif Špago, naveli su da Bosna i Hercegovina, budući da je obalna zemlja, treba da ima propise kojima se uređuje morski i pomorski prostor te pravni režim u njima.

Tokom rasprave je zastupnik Jasmin Emrić pozvao kolege parlamentarce da odbiju negativno mišljenje Ustavnopravne komisije, dok je Sanja Vulić kazala da je mišljenje te komisije utemeljeno.

Na sjednici je Ustavno-pravna komisija obavezana da još jednom razmotri njen negativni stav i kad je riječ o Prijedlogu zakona o izmjeni Krivičnog zakona BiH, predlagača (u prvom čitanju) Saše Magazinovića. On predlaže, naime, da izmjene Zakona onemoguće zamjenu zatvorske kazne, izrečene za ratni zločin, novčanom kaznom, pa makar zatvorska bila manja od godinu dana. Njegov predloženi zakon, rekao je Magazinović, ne šalje poruku da institut otkupa kazne ne treba da postoji već samo da se ne smije primijeniti kad je neko osuđen za ratni zločin.

Ustavno-pravna komisija, kao i Komisija za ljudska prava, pozvane su da preispitaju stavove jer nisu dale 'zeleno svijetlo' ni za Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o državljanstvu BiH, predlagača Denisa Zvizdića. On je izjavio da navedeni stavovi ovih komisija ne idu u prilog državljanima koji žive van Bosne i Hercegovine a željeli bi da ponovo imaju matično državljanstvo.

Za razliku od prethodnih akata, Predstavnički dom je danas jednoglasno prihvatio (u prvom čitanju) Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, čiji predlagač je zastupnički klub Demokratske fronte (DF). Najavljuje da i osobe s invaliditetom od 80 posto i 90 posto imaju pravo na znak pristupačnosti i mogu parkirati na označena parking-mjesta, a ne kao dosad, samo osobe sa stopostotnim invaliditetom.

Većinom glasova je također na sjednici odobren izvještaj o prošlogodišnjem radu Nezavisne komisije za praćenje uslova boravka u zavodima, postupanje i poštivanje ljudskih prava osoba nad kojima se izvršavaju krivične sankcije i druge mjere koje su izrekli Sud Bosne i Hercegovine, strani sudovi za djela predviđena Krivičnim zakonom BiH ili međunarodnim ugovorom ili, pak, drugi sudovi u skladu sa zakonom BiH.

Imenovano je i petoro članova ove Komisije: Azra Alajbegović, Nemanja Kovačević, Zlatko Brkić, Adis Drnda i Zoran Petrović.

Većinski je podržan i izvještaj Centralne banke BiH za 2022., za razliku od izvještaja o pregledanom stanju finansijskog poslovanja političkih stranaka u 2020. godini, čiji je podnosilac Centralna izborna komisija BiH.

Nisu usvojeni, već upućeni u drugi krug glasanja, izvještaj o realizaciji programa BHRT-a u prošloj godini, kao i programski planovi te medijske kuće za 2023., dok je odbačen prijedlog zastupnice Sanje Vulić o formiranju privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u BHRT-u.

Izvještaj o prošlogodišnjem radu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine također nije dobio potrebnu većinu glasova, za razliku od odobrenog izvještaja o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH za isto godišnje razdoblje.

Predstavnički dom je na ovoj sjednici izuzetno obimnog dnevnog reda imenovao Nedžada Hajtića iz reda Bošnjaka te Nedu Močević iz reda Srba za dvoje zamjenika generalnog revizora Ureda za reviziju institucija BiH.

Sjednica je završena kasno poslije podne. Datum naredne će biti poznat naknadno.