Ulice Sarajeva prljave: Nedostaje radnika u komunalnim preduzećima, zašto?

Moratorijum na zapošljavanje u javnim preduzećima Kantona Sarajevo i dalje je na snazi. Stoga, u nedostatku radnika na terenu, komunalna preduzeća prijavljuju se na javne pozive kako bi na određeni vremenski period angažovali nezaposlene. No, pojedini su sumnjičavi kakav će odziv biti, a glavni razlog navode malu platu.

Prigovore, na račun gradske čistoće, Sarajlije upućuju gotovo svakodnevno. Kažu, nisu zadovoljni odnošenjem otpada.

"Naravno da nisam, možemo samo mi ko građani da pazimo više".

"Nisam, ali šta mogu tu reći? Šta može pomoći?"

A nije da se ne radi. Radnici komunalnih preduzeća svakodnevno su na terenu i obavljaju svoje zadatke. Ali, mnogo posla, a njih malo. A moglo bi ih biti još manje, zbog moratorijuma na zapošljavanje u KS. Tu su na udaru i radnici angažovani na određeni period.

"Ono što nama onemogućava je produženje ugovora kod radnika koji su angažovani na određeni period, na 6 mjeseci, godinu dana, gdje nakon toga ponovo moramo raspisivati javne pozive na koje se ljudi trebaju angažovati, što na neki način oduzima nam mjesec ili malo jače, ukoliko se dese određene žalbe, to se produži na preko dva mjeseca", kaže Mirza Ramić, KJKP RAD.

Stoga i ne čudi zainteresovanost komunalnih preduzeća za novi javni poziv Službe za zapošljavanje. U okviru programa Javni radovi, planirano je angažovanje ukupno 700 radnika, sa novačanom nadoknadom od 900 KM mjesečno.

"Mi smo aplicirali sa zahtjevom 200 radnika, osoba koje se nalaze na evidenciji biroa za zapošljavanje, koje bismo mi u narednih 6 mjeseci angažirali na poslovima prije svega higijene i ispomoći našim radnicima koji rade održavanje javnih zelenih površina", dodaje Aldijana Hamza, KJKP PARK.

Kantonalni ministar komunalne privrede, Almir Bečarević, sumnjičav je koliko će se nezaposlenih prijaviti na ove programe. Jer, kako navodi, iskustvo iz prethodnih godina pokazuje da odziv ne ispuni očekivanja.

"Jedan od segmenata je male plate, odnosno neadekvatan odgovor na trenutno stanje. Mnogi ljudi se vode na službi za zapošljavanje samo zbog zdravstvenog, a ne da su aktivni u traženju posla. Vjerovatno će trebati jedna velika reforma po pitanju i svih drugih segmenata", dodaje Almir Bečarević, ministar komunalne privrede KS.

Poučeni iskustvom, malo toga se uradilo na reformi javne uprave. Ne pominje se ni ukidanje moratorijuma na zapošljavanje. Isti je kantonalni premijer pomenuo samo u kontekstu zdravstvenih institucija, ali i tu postoji problem.

"Postoji jedna administrativna barijera, moratorijum na zapošljavanje, mi smo naložili da se izuzme iz moratorijuma ti specijalisti. U ovom trenutku imamo malu administrativnu barijeru od strane Ureda za zakonodavstvo, koji nam je dao negativno mišljenje, ali u ova naredna 3-4 dana vjerujem da ćemo taj problem prevazići", kaže premijer KS Nihad Uk.

Za mnoge, daleko veći problem je nedostatak radnika na terenu, a višak u administraciji. O tome koliko građane košta samo jedan ‘višak’, prije dvije godine, kratko i jasno je izračunao analitičar Faruk Hadžić. Godišnje oko 24 000 maraka.

A neravnomjerno zapošljavanje, kao dugogodišnja boljka BiH, rezultira time da je mnogo onih koji iz udobnosti fotelje raspoređuju poslove, koje nema ko izvršiti.