Novinari i mediji moraju biti aktivniji zagovarači medijskih sloboda

Novinari i mediji moraju biti aktivniji zagovarači medijskih sloboda - rečeno je danas na panelu „Medijske slobode“, koji je održan u okviru konferencije „Sloboda medija i oblikovanje budućnosti medija“ koja se održava u organizaciji Federalne novinske agencije.

Generalna tajnica udruženja BH novinari Borka Rudić je u svom izlaganju ukazala na tri paradoksa.

"Prvi paradoks odnosi se na enormno povećanje broja medija u Bosni i Hercegovini i možemo govoriti o pluralizmu medija, ali s druge strane ne možemo govoriti o pluralizmu informacija budući da većina tih medija objavljuje gotovo iste informacije", kazala je Rudić.

Po njenim riječima, možemo sasvim relevantno govoriti o 'copy-paste' novinarstvu i s druge strane 'protokolarnom novinarstvu' koje se više fokusira na izvještaje o sastancima javnih zvaničnika, domaćih i međunarodnih, nego što poblematiziraju teme koje su od javnog značaja, od interesa za građane.

Rudić navodi kako se drugi paradoks odnosi na to da imamo jako bogate vlasnike medija, a siromašne novinare. Kaže da je tehnološki napredak omogućio vlasinicima medija da od novinara traže da u isto vrijeme prave medijski sadržaj ili tekst za tri ili četiri različite komunikacijske platforme koje posjeduje taj vlasnik.

"Nažalost, povećan obim rada nije uticao na povećanje plaća medijskih djelatnika, novinara i urednika. Uticao je na to da se tri-četiri puta povećao obim poslova, a istovremeno se smanjila mjesečna nadoknada za taj rad", smatra Rudić.

Iznijela je podatak da se novinari nalaze na 443. mjestu po svojim primanjima, te kazala kako "možemo relevantno govoriti o potplaćenosti novinarske profesije u BiH, što bitno utiče i na kvalitet medijskih sadržaja, jer novinar koji nije siguran, koji nije adekvatno plaćen i koji je stalno pod pritiscima ne može praviti kvalitetne medijske sadržaje“.

Posljednji paradoks o kojem je govorila Rudić odnosi se na kandidatski status BiH.

Ona kaže da od decembra prošle godine, kada je BiH dobila kandidatski status, „svjedočimo o drastičnom kršenju, institucionalnom i pravnom kršenju medijskih sloboda kroz intencije naših vlasti da donesu zakone koji su u suprotnosti s evropskim standardima i koji će bitno i negativno uticati na slobodu izražavanja“.

"To su, prije svega, Zakon  o slobodi pristupa informacijama koji je Ministarstvo pravde stavilo u parlamentarnu proceduru, zatim Zakon o kriminalizaciji klevete u RS-u i Zakono o javnom redu i miru u Kantonu Sarajevo, gdje se predviđa da policija istražuje govor mržnje, dezinformacije i sve druge medijske sadržaje i uskladu s tim predviđa sankcije za novinare i medije. To su sve negativni trendovi koji nisu smjeli da se dogode, pogotovo što mi već godinama znamo koji su to pririteti BiH u oblasti medijskih sloboda u procesu pridruživanja Evropskoj uniji", istaknula je Rudić.

Govoreći o tome šta bi trebalo uraditi, kaže kako moramo bolje organizovati  novinarsku i medijsku zajednicu na način da će ona diktirati sve što će se rješevati pravno, institucionalno ili u praksi u novinarskoj i medijskoj zajednici.

"Novinari i mediji moraju biti aktivniji zagovarači medijskih sloboda, pregovarači sa lokalnim vlastima koje ne bi smjele donijeti ni jedan zakon bez širokih konsultacija sa novinarskom  i medijskom zajednicom", naglašava Rudić.

Druga stvar je, smatra ona, formiranje institucije ombudsmena za zaštitu slobode izražavanja, privatnosti i slobodnog pristupa informacijama, „jer moramo imati jednog medijatora između suprotstavljene novinarske i medijske zajednice i vlasti u BiH“.

"Posljednje je donošenje zakona o transparentnosti medijskog vlasništva s ciljem jačanja medija i novinarske profesije i transparentnijeg nastupanja medija prema javnosti. Taj zakon predviđa i formiranje fonda za medijski pluralizam, odnosno za podršku medijima. Također, moramo utjecati na to da se izmijeni krivično zakonodavstvo u BiH kako bi se novinari, koji su žrtve različitih vrsta pritisaka i napada, efikasnije štitili", zaključila je Rudić.

Izvršna direktorica Vijeća za štampu u Bosni i Hercegovini Dženana Burek je kazala da je Vijeće proširilo svoje ovlasti, prije svega je bilo osnovano kao Vijeće za štampu, a kasnije je prošireno na Vijeće za štampu i online medije.

"Pojava koju imamo posljednjih godina jeste da Vijeće za štampu i online medije zaprima uglavnom žalbe na online medije. To znači da građan sve više konzumiraju online medije, što je činjenično stanje i samim tim dobijamo veći broj žalbi na online medije", navela je Burek.

Po njenim riječima Vijeća za štampu u BiH zaprima najveći broj žalbi u odnosu na vijeća za štampu i samoregulatorna tijela u regionu.

To nam, kaže ona, pokazuje svjesnost građana da se ulaganjem žalbi ispravljaju krivi navodi ili podiže profesionalnost medija.

Govorila je i o tome da su političari i javni funkcioneri mnogo svjesni ulaganja žalbi i „oni koriste to svoje pravo na ulaganje žalbi na eventualno neprofesionaln o izvještavanje medija, kako ga oni zovu“.

"Također, ta žalba koju ulože advokatske kancelarije uime političara, često jeste uvod u tužbu. Ono što mediji trebaju imoraju uraditi za svoje dobro jeste da svaki put kada im se obrate političari, odnosno Vijeće za štampu, reagiraju i objave reagiranje ili demanti u skladu sa pravilima. Kada mediji ispune to pravo na odgovor, oni sebe štite od eventualne tužbe na sudu", navela je Burek.

Ukoliko završite na sudu, ako ste objavili reagiranje ili demantij, vjerovatno je, to je praksa pokazala, da će sudija odrediti manji iznos tužbe za klevetu.

"Preporuka medijima jeste da posupaju po Kodeksu, da jačaju svoje profesionalno izvještavanje. Ono što mi vidimo jeste povećan broj samoregulacije. To znači da mediji reagiraju i žele da profesionalno izvještavaju i žele da podižu svoje standarde profesionalnog izvještavanja", kazala je Burek.

Istaknula je da odgovor medijske zajednice treba da bude podizanje profesionalnih standarda.

"Ukoliko izvještavate po standardima, po Kodeksu za štampane i online medije u BiH, sigurno ste zaštićeni od suda. Možda ćete završiti na sudu kao tuženi, ali ukoliko ste izvještavali po standardima, onda će vrlo vjerovatno sudija, gotovo stoprocentno, presuditi u vašu korist", kazala je Burek, te dodala kako je jako važno educirati mlade novinare prije ulaska u redakciju.

Pravna savjetnica u odsjeku za ljudska prava u Misiji OSCE-a u BiH Šejla Maslo Čerkić je kazala da treba štititi i promovirati slobodu izražavanja.

"Ona treba da bude pravilo, a jena dozvoljena ograničenja izuzetak. Ono što predstavlja problem jeste velika količina sadržaja koji se nalazi na granici dozvoljenog i sa kojim se i regulatori i međunarodne i regionalne organizacije bore u smislu kako dati adekvatan odgovor, da se nađe odgovarajući balans između zaštite slobode izražavanja i ograničenja onoga govora koji na neki način kontaminira naš javni prostor, koji ne doprinosi debati, konstruktivnoj raspravi o stvarima od javnog značaja i koji najčešće ide na štetu kategorija, osoba, pojedinaca i zajednica koji imaju određeni status ranjivost", navela je Maslo Čerkić.

Kaže da Misija OSCE-a, i na političkom i na institucionalnom nivu, kontinuirano djeluje na osvješćivanje važnosti ovoga problema, usvajanje adekvatnih zakona koji bi uredili ovu oblast, poboljšanje sigurnosti novinara, što je također jedno od važnih pitanja.

Izvršni direktor Međunarodnog instituta za medije u Beču Frano Maroević, koji je sudjelovao na konferenciji putem video-linka, je kazao da su medijske slobode jako važna i jako interesantna tema.

"Nedavno smo u Beču ugostili više od 300 novinara iz cijelog svijeta da razgovaraju o temi umjetne inteligencija i novinarstva, na koji način novinarstvo treba iskoristiti tehnološka pitanja za svoju korist, a na koji način one mogu i spriječiti i pogoršati situaciju što se tiče novinarstva", naveo je Maroević.

"Napomenuo je da je misija Međunarodnog instituta za medije uglavnom braniti slobodu medija i slobodni protok vijesti, „tako da ono što nas interesira najviše u ovom trenutku je na koji način tehnološki razvoj može pogoršati situaciju i stanje u medijima. To je apsolutno jasno, da svaki tehnološki razvoj otežava situaciju što se tiče medija. Oni koji se bave dezinformacijom i propagandom će vrlo brzo i vrlo jednostavno iskoristiti ove alate da generalnu javnost obmane i da nas prevare o tome šta se zapravo dešava u našem svijetu. U tom pogledu, uloga novinara i uloga medija postaje sve važnija zapravo, jer oni su ti koji mogu pokazati ono što je zapravo istina", kazao je Maroević.

Po njegovim riječima, uloga novinara koji istražuje informacije je nešto što zapravo tehnologija neće moći zamijeniti.

"Tehnologija će moći nama ubrzati, olakšati posao, ali tehnologija neće moći pokazati ono šta je istina ili šta nije istina", smatra Maroević.

Kaže da „mašina ne može napraviti razliku između onoga šta je istina ili šta nije istina“.

"Mašina je samo tehnološko sredstvo, tako da uloga novinara i uloga medija postaje sve važnija", zaključio je Maroević.