Predstavljena Mapa puta za Poglavlje 10: BiH u zaostatku s digitalizacijom

Resursni centar za organizacije civilnog društva u BiH i BH Novinari prezentirali su danas Mapu puta i akcioni plan za „Poglavlje 10 – Informaciono društvo i mediji“ iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SPP) Bosne i Hercegovine Europskoj uniji.

Cilj organizovanja prezentacije Mape puta za Poglavlje 10 SSP i diskusije o toj temi je upoznavanje javnosti, nadležnih institucija, medijskih i drugih organizacija civilnog društva o napretku koji je ostvaren u oblasti interneta, telefonije, kao i kvaliteta i dostupnosti različitih medijskih usluga.

Na izradi Mape puta i akcionog plana za Poglavlje 10 radili su stručnjaci - vanjski saradnici i predstvnici BH Novinara, uz široke konsultacije sa građanima, predstavnicima nadležnih državnih institucijama i organima, kao i profesionalne zajednicom medijskog, telekomunikacijskog i IT sekora.

Profesor Haris Hasić je kazao da Poglavlje 10 postoji kako bi BiH uhvatila korak sa informacijalnim društvom i da bi se pripremila za stupanje u punopravno članstvo u Europskoj uniji kao jedinstvenom tržištu i velikom političkom tijelu. Napomenuo je da BiH nije uskladila svoje zakonodavstvo sa AKI-em, odnosno Pravnom stečevinom Europske unije u ovom pitanju.

''Brojni su problemi. Nemamo zakone koje treba da imamo, a i oni zakoni koje imamo, neki su poprilično stari ili prevaziđeni. Drugi problem jeste da i kad dobijemo te zakone, nismo završili posao, jer otvara se pitanje provedbe tih zakona. Provedba podrazumijeva ne samo usvajanje podzakonskih akata, nego da zaista postoje institucije i unutar tih institucija kompetentne osobe koje će razumijeti tu materiju koja je izuzetno tehnički zahtjevna i složena, kako biste mogli da primijenite propise'' – izjavio je Hasić.

Napominje da se također javlja veliki proble neovisnosti i nepristrasnosti regulatornih tijela, posebno u oblasti javnih komunikacija.

''Ta neprimjerena neovisnost je rezultat toga da je u BiH prisutno političko uplitanje u imenovanje rukovodstva i u financijsku egzistenciju tih ustanova, te da nije osiguran transparentan način njihovog finansiranja koji neće ovisiti o političkim zahtjevima'' - rekao je Hasić.

Cilj projekta bio je utvrđivanje postojećeg stanja u tom sektoru, te izrada niza prijedloga koje bi, iz ugla korisnika usluga i profesionalne zajednice, bosanskohercegovačke vlasti mogle napraviti bolje u smislu vidljivijeg napretka i usklađivanja legislative, regulatornog okvira i prakse sa standarima i pravnom stečevinom Europske unije.

Novinarka Rubina Čengić je rekla da bh. građani više ne vide smisao pridruživanja Europskoj uniji, s obzirom da cijeli proces traje jako dugo i pritom, zbog te dužine, često se mijenjaju pravila uporedo s mijenjanjem načina rada Europske unije.

''Ljudi imaju utisak da se stalno stvaraju neke nove obaveze, a nove obaveze zbilja nastaju jer mi sporo odgovaramo na postojeće obaveze. Ono što je pokazalo naše istraživanje na terenu jeste da su institucije prilično zatvorene u tom procesu pridruživanja Europskoj uniji. One ne obavještavaju javnost o tome šta rade i koja to dobrobit za građane proizilazi iz nečeg urađenog, a građanima s druge strane prilično nedostaje medijske i političke pismenosti'' – objasnila je.

U pripremi Mape puta za Poglavlje 10 održano je pet fokus grupa u periodu juni – juli 2025. godine, putem kojih su prikupljeni stavovi stručnjaka, predstvnika vlasti, regulatornih tijela i organizacija civilnog društva.

Provedeno je DESK istraživanje bosanskohercegovačkog i europskog zakonodavstva, te obavljeno deset dubinskih i direktnih intervjua sa relevantnim akterima u oblasti medija, telekomunikacija i IT sektora. Na osnovu tih izvora formulisane su preporuke i strateške smjernice koje čine srž Mape puta za Poglavalje 10 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

U Mapi puta se konstatuje da je BiH preuzela obavezu usklađivanja sa standardima EU u oblasti informacionog društva i medija, ali da proces napreduje sporo zbog institucionalne fragmentacije, nedostatka političke volje i neujednačenosti propisa između različitih nivoa vlasti. Posebni problemi su odsustvo jedinstvenog zakonskog okvira na nivou države za elektronske komunikacije, nepostojanje državne strategije informacione sigurnosti, ograničeni kapaciteti regulatornih tijela i niska digitalna i medijska pismenost stanovništva.

Preporuke koje istraživači upućuju bh. vlastima su:
- jačanje institucionalne koordinacije kroz osnaživanje Direkcije za europske integracije kao ključnog koordinatora Poglavlja 10, uz uključivanje svih entitetskih, kantonalnih i lokalnih aktera
- usklađivanje zakonodavstva BiH s pravnom tečevinom Europske unije (EU akijem) a što je i obaveza BiH u procesu pridruživanja. Ovo je posebno potrebno u oblastima elektronskih komunikacija, digitalnih usluga, sajber sigurnosti, elektronskih medija i transparentnosti medijskog vlasništva
- izgradnja kapaciteta i nezavisnosti regulatornih tijela a opet posebno Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), uz osiguranje njene što veće finansijske i političke nezavisnosti
- razvoj strategije informacione sigurnosti i formiranje državnog CSIRT tima radi povećanja otpornosti na sajber prijetnje koje svakodnevno postaju prominentnije i ozbiljnije te predstavljaju opasnost za sigurnost društva kao cjeline
- podizanje digitalne i medijske pismenosti kroz reformu obrazovanja i javne kampanje koje građanima približavaju prednosti digitalizacije
- uključivanje civilnog društva kao partnera institucijama u praćenju, analiziranju i zagovaranju reformi.

Mapa puta za pristupanje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji za Poglavlje 10 - Informaciono društvo i mediji izrađena je na osnovu odluke Vijeća Europske unije iz 2024. o otvaranju pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom.