Hitno potrebne zakonske i institucionalne reforme u oblasti medija i slobode izražavanja

Izvještaj Mediacentra Sarajevo "Zaštita medijskih sloboda u BiH: Koraci ka evropskoj integraciji" ukazuje na hitnu potrebu za zakonskim i institucionalnim reformama u oblasti medija, medijskih sloboda i slobode izražavanja.

U izvještaju, prezentovanom danas u Sarajevu u okviru konferencije “Reforme na čekanju: Sloboda medija u BiH i evropski standardi” autorica Lejle Gačanica i Anide Sokol, naglašeno je se da su zakonodavni okviri za slobodu izražavanja zastarjeli, dok zakonski okvir za medije nije dovoljno razvijen i ne prati savremene izazove, trendove i standarde u medijskom sektoru.

Bosna i Hercegovina (BiH), prema riječima Anide Sokol, zaostaje ne samo za Evropskom unijom (EU), već i za zemljama u regionu.

Kazala je da reforme postaju sve hitnije zbog kontinuiranog pogoršanja medijskih sloboda u BiH, izazova povezanih s digitalizacijom i primjenom novih tehnologija u medijskom sektoru, te zakonskih inicijativa koje bi mogle dodatno ugroziti slobodu izražavanja.

"Provođenjem ovih reformi vlasti u BiH bi pokazale posvećenost zaštiti medijskih sloboda i evropskom putu zemlje. Iako rješenja i preporuke već postoje, politička volja ostaje ključni faktor za njihovo donošenje i implementaciju", izjavila je Sokol.

Izvršna direktorica Mediacentra Sarajevo Maida Muminović naglasila je da EU iz godine u godinu u svojim izvještajima upozorava da BiH mora ostvariti napredak u oblasti medijskih sloboda. Zakonska rješenja koja se očekuju od nas na putu ka EU članstvu, kako je dodala Muminović, takođe se čekaju godinama.

Iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH je rečeno da provode aktivnosti na izradi više zakona koji su bitni za medijsku zajednicu u BiH. Svi zakoni, kako je izjavila Milanka Sudžum, šefica Odsjeka za komunikacije Ministarstva komunikacija i transporta BiH, usklađuju se u maksimalnoj mogućoj mjeri sa odgovarajućim EU propisima za određenu oblast.

Aktivnosti na izradi Zakona o elektronskim komunikacijama, Zakona o elektronskim medijima i Zakona o javnom radiotelevizijskom sistemu u BiH su, kako je rekla, počele u 2024. godini i nastavljaju se u 2025. godini.

"Programom rada Ministarstva komunikacija i transporta BiH za 2025. godinu planirano je okončanje svih aktivnosti na nivou radnih grupa, a zatim slijede javne konsultacije, pribavljanje mišljenja od nadležnih institucija BiH, nadležnih entitetskih institucija, Vlade Distrikta Brčko BiH, kao i od nadležnih tijela Savjeta ministara BiH. Nakon prikupljenih pozitivnih mišljenja, zakoni se upućuju u redovne procedure razmatranja i donošenja", izjavila je.

Istakla je da je Ministarstvo komunikacija i transporta BiH u 2025. godini počelo aktivnosti na izradi Zakona o transparentnosti vlasništva nad medijima u BiH, a radnoj grupi pomaže nevladin sektor, Fondacija Mediacentar Sarajevo, Udruženje JaBiHEU, Vijeće za štampu i online medije BiH, uz finansijsku podršku Evropske unije u BiH.

Maida Muminović upozorila je na donošenje zakonskih inicijativa koje štete medijskim slobodama i slobodi izražavanja. Rasprava Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije BiH najavljena je danas na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH. Prijedlozi za kriminalizaciju neovlaštenog objavljivanja spisa i dokumenata, kako govori Muminović, praktično znače da nijedan novinar, nijedna redakcija bez prethodne saglasnosti ne može objaviti dokumente koji mogu biti u interesu javnosti.

Takva predložena rješenja dosta podsjećaju na rješenja izmjena Krivičnog zakonika u RS, smatra Muminović.

"Takve izmjene zakona se uopće ne bi smjele usvojiti. Ova odredba je iznimno problematična upravo zbog toga što ne predviđa taj izuzetak da se nešto može objaviti ukoliko je u interesu javnosti. Nejasno nam je kako je jedna takva odredba našla svoj put u predložene izmjene ovog zakona", izjavila je Muminović.

Iz Vijeća za štampu i online medije u BiH, komentarišući isti prijedlog zakona, rečeno je da podržavaju sve inicijative usmjerene ka zaštiti prava na lični i porodični život, imajući u vidu razmjere štete koja može nastati povredom ovog prava u online sferi. Pri tome je, kako je izjavila pravnica i projekt koordinatorica Vijeće za štampu i online medije u BiH Maida Bahto Kestendžić, neophodno uspostaviti balans između prava na privatnost i javnog interesa, što u ovom slučaju nije učinjeno niti su iz primjene isključeni mediji.

"Upozoravamo da su slobodni mediji osnova demokratskog društva, a krivična regulacija slobode izražavanja i onemogućavanje medija da izvještavaju o temama od javnog interesa tome ne može doprinijeti, naprotiv", poručila je Bahto Kestendžić.

Na konferenciji se govorilo o potrebnim reformama za zaštitu medijskih sloboda i slobode izražavanja, izazovima u usklađivanju sa pravnom stečevinom EU, preporukama Evropske komisije, poput finansijske nezavisnosti javnih servisa i zaštite novinara i novinarki. Naglašeno je da je zaštita slobode izražavanja i medijskih sloboda obaveza države te da su u tom pravcu neophodne zakonske izmjene koje bi suštinski podržale ostvarivanje i zaštitu slobode izražavanje.

Konferenciju, koju su organizovali Mediacentar Sarajevo, Vijeće za štampu i online medije BiH i organizacija “JaBiHEU”, održala se u okviru projekta "Reforme za integritet medija i slobodu govora" koju finansira Evropska unija i Ambasada Kraljevine Nizozemske u BiH.