Školska godina u KS s mnogim izmjenama, tiču se nastavnika i učenika

Učenici su se vratili u školske klupe. Gošća N1 bila je Naida Hota Muminović, ministrica za odgoj i obrazovanje u Vladi Kantona Sarajevo. Govorila je o najavljenim reformama, spremnosti nastavnika za novu školsku godinu, ali i sigurnosti u školama.

Ministrica je kazala da je novu školsku godinu upisalo više od osam hiljada đaka.

“Kanton Sarajevo ima privilegiju da ima stabilan broj učenika. Oko 4.200 učenika je upisano u osnovne škole, u srednjim skoro 4.000 učenika. Svaka od naših generacija broji u prosjeku oko 4.000 učenika”, kazala je.

Nastavnici su dobili Uputstva ministarstva za organizaciju školske 2023/24 godine. Muminović Hota kaže da će ova upustva olakšati pripremu nastave nastavnicima.

“Uputstva su vam sto odluka i akata koje ministarstvo šalje školama. Sistematizirali smo ih i da budu na jednom mjestu, a ne da ih šaljemo parcijalno. Nema ništa novo i pretjerenao drugačije. To je namijenjeno profesionalcima u obrazovanju i onima koji planiraju godišnji program rada. Njima su to korisna upustva da znaju i da im olakšamo pripreme.”

Dodaje kako je ovo samo dio započete reforme obrazovanja.

“Ovo je započeta obrazovna reforma i želimo da napravimo autentičan put, kao kod učenja. Ako učenje gledamo kao proces, benefiti su veći. U obrazovnoj reformi dajemo podršku i servisiramo cijelu školsku godinu. Održano je 15 hiljada sesija i edukacija nastavnika. Mi smo u julu mjesecu imali četverodnevni seminar namijenjen direktorima škola gdje su upoznati sa promjenama u novoj školskoj godini. Povratne informacije su bile da su dobili uvid u promjene i da im je jasnije šta je planirano, bolje nego ikada do sada”, kaže ministrica.

Osvrnula se i na informacije koje su se pojavile u javnosti kako će predmet bosanski jezik imati drugačiji naziv.

“Sad kad smo konačno krenuli u implementaciju reforme obrazovanja, mi imamo lažne informacije kako bi se fokus građana skrenuo s prave teme. Ne želim da vršim istrage ko je tu informaciju plasirao u javnost”, kaže.

Pitanje lektira koje su predviđene planom i programom u školama je na snazi od 2021. godine.

“Moramo usvojiti novi Zakon o udžbenicima i revidiranje udžbenika i spisak lektira. Ekstezivno čitanje na koje smo navikli, ima svoje oblike intezivnog čitanja. To je suženi broj lektira gdje se detaljno analizira pročitano. Kada govorimo o čitanju lektira, fokus je na intezivno čitanje odlomaka koje potiče čitalačku pismenost i druge pismenosti koji su važni za učenike. Udžebnička politika se naslanjala na federalni nivo. Imamo lektire i udžebeničku politiku iz 2012. godine. Možemo proizvesti spisak kakav hoćemo, ali on mora proći javne rasprave, stručno mišljenje kako bi ga odobrili. Ne želimo opteretiti nastavnike”, kazala je Muminović Hota.

Za kraj je dodala da se posebno odnose prema sigurnosti učenika i nastavnika nakon loših iskustava iz Srbije i BiH. Zaposleni su dodatni psiholozi, socijalni radnici, vršene su edukacije kako da se ponašaju učenici i nastavno osoblje u kriznim situacijama.

Isto tako, formirana je i Komisija koja će mijenjati pravilnike pri zapošljavanju novih prosvjetnih radnika kako bi se izbjegle zloupotrebe.