Šerif Isović: Sistem raspodjele javnih prihoda nije pravičan

Raspodjelom prihoda, za jedan posto veći je priliv sredstava u budžet bh. entiteta RS. Ovu odluku usvojio je jučer Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH u Banjoj Luci. Privremeni koeficijenti su za RS 34,44, za FBiH 62,01, te za Brčko Distrikt 3,55 posto. Polugodišnje poravnanje ide u prilog RS-u.

Direktor porezne uprave FBiH Šerif Isović je izjavio da sistem raspodjele javnih prihoda kako na nivou države tako na nivou FBiH prema njegovom mišljenju nije pravičan.

"Sistem raspodjele javnih prihoda bi mogao biti puno pravičniji na državnom niovu kada su u pitanju akcize, kada su u pitanju direktni porezi na nivou kantona, odnosno općina zato što se kroz sistem raspodjele pokušava dati novac ili prihod određenim kantonima ali i regijama koji oni objektivno nisu zaradili”, rekao je Isović za Hayat u emisiji Dobar dan BiH.

Kazao je da ako neko zajedno radi određen posao, ako se podjednako ulaže i ostvare se neki rezultati , da bi i podjela trebala biti ravnomjerna.

"Mislim da u reformi koju najavljuju u nekom periodu treba sagledati sisteme raspodjele javnih prihoda, kako na niovu države tako i FBiH. Potrebno je podvući jednu crtu da se raspodjela prije svega zasniva na onome ko doprinosi i koliko doprinosi uplati tih javnih prihoda u određene budžete”, mišljenja je.

Isović je istaknuo da su za prvih osam mjeseci porezni obveznici u FBiH uplatili nešto više od 4 milijarde i 800 miliona KM i da je to nekih 650 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.

"Najveću uplatu javnih prihoda u nekoliko zadnjih godina ima Kanton Sarajevo i učešće ovog kantona kreće se otprilike između 37% i 38%. Nakon toga slijedi Tuzlanski, Zeničko-dobojski i Hercegovačko-neretvanski kanton", rekao je Isović.

SMANJENJE POREZA I DOPRINOSA

Isović je neposredno po dolasku za direktora Porezne uprave FBiH u novembru 2015. godine dao jednu inicijativu koja se ticala smanjenja, odnosno ukidanja doprinosa na teret poslodavca od 12,5%, drugačije oporezivanje kladionica i drugačije oporezivanje ugovora o djelu.

"Kompenzaciju za ukidanje tih doprinosa, moj je bio prijedlog da to bude rast minimalnih plaća svake godine od 50 do 100 KM i da se na drugačiji način izvrši drugačija preraspodjela prihoda od igara na sreću, odnosno da svi porezi na dobitku na sreću do 100 KM se dijele izmedju kantona i općina, ali nažalost ta inicijativa nije realizovana dalje", rekao je.

Naglasio je da se Porezna uprava FBiH pokušava ponašati odgovorno u smislu da kroz njihov rad daju određene prijedloge i inicijative.

"Ja mogu reći da smo u nekom prethodnom periodu dali preko 30 inicijativa za izmjene ili donošenje zakona, čak smo i pisali nove zakone kojima bi se kvalitetnije uređivala ova oblast fiskalne politike ali to nije prolazilo i svakako da je najveća odgovornost na onome ko je inicijator, odnosno u čijoj je to nadležnosti. Kvalitet jednog zakona potiče od njegovog predlagača", smatra.

Kaže da se učinak neke vlasti uz pomoć međunarodne zajednice u zadnje vrijeme mjeri time koliko je doneseno zakona.

"Niko u biti ne raspravlja kakav je kvalitet tih zakona i samo ako pogledate koliko bude izmjena tih zakona, koliko bude dopuna, koliko ima upita za način primjene zakona, sve to vodi ka rasipanju društvenih dobara i ogromnim troškovima", kazao je.

BORBA PROTIV INFLACIJE

Isović kaže da BiH nema neke značajne instrumente za borbu protiv inflacije ali da može kroz monetarnu i fiskalnu politiku uticati na inflaciju.

"Ako već govorimo o monetarnoj politici dobro da je bankarski sistem stabilan i da je naša valuta stabilna. Rast cijena je neminovan, obzirom da mi imamo debalans uvoz izvoz, da puno više uvozimo nego što izvozimo i veoma je mali broj područja gdje mi možemo nekim mjerama utjecati na smanjenje i inflaciju", kazao je.

Međunarodni monetarni fond je ranije predlagao da na potrošačke kredite rastu kamate i da se smanje plate radnika, međutim vlasti su odgovorile da to neće uraditi.

"Ja mislim da mjera koja je predložena da se smanje plaće nije dobra mjera iz razloga što su plaće u BiH na veoma niskom nivou. Minimalna plaća u FBiH je ove godine 596 KM i u Njemačkoj oko 2000 eura, ne možete vi tu mjeru provoditi u BiH , s druge strane Evropska centralna banka je povećala stopu da bi ograničila potrošnju, međutim mislim da će sa povećanjem kamatnih stopa stati zato što to guši privredu i mislim da se ta mjera neće nastavit intenzivno primjenjivati", zaključio je.