Nalog direktora: Mimo zakona i pravilnika UIOBiH zapošljavala i vršila interne premještaje

Revizijom finansijskih izvještaja Uprave za indirektno oporezivanje BiH utvrđene su brojne nepravilnosti kada je zapošljavanja osoba na određeno vrijeme, provođenja internih premještaja i unapređenja i privremeno obavljanje poslova visoke stručne spreme u pitanju.

Prema Izvještaju Uprava je internim premještajem u toku godine pomjerala zaposlene sa radnih mjesta kojima ne pripada pravo na dodatak na radna mjesta koja ostvaruju pravo na dodatak. Ukupan broj službenika koji su tokom 2022. godine uvedeni u pravo ostvarivanja dodataka po osnovu internog premještaja iznosi 22. Značajan broj premještaja prema pozicijama i radnim mjestima koja ostvaruju pravo na dodatak u određenoj mjeri ima uticaj na dinamiku obavljanja poslova u organizacionim jedinicama gdje je došlo do smanjenja broja izvršilaca zbog internih premještaja.

Prethodnih godina je postojala inicijativa da se postojeći Pravilnik o ovlaštenjima i ovlaštenim službenim osobama izmijeni putem Upravnog odbora Uprave, kao i prijedlogom izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH u dijelu koji definiše pravo na pojedinačni dodatak na osnovnu plaću zaposlenih u Upravi, za što je dobila podršku Upravnog odbora na 40. sjednici održanoj 18.11.2019. godine.

Uprava je krajem 2019. godine Ministarstvu finansija i trezora BiH dostavila pripremljen Prednacrt zakona o izmjeni i dopuni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, koje je odgovorilo da će navedeni prijedlog razmotriti te ukoliko se isti pokaže opravdanim uključiti u izmjene i dopune Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH. Slanje Prijedloga zakona o izmjeni i dopuni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, Ministarstvu finansija i trezora BiH, bez povratne informacije o opravdanosti navedenog prijedloga i izvjesnosti slanja u procedure za usvajanje istog, ne mijenja činjenicu da problem dodatka na plaću i dalje postoji i da se može riješiti u saradnji sa Upravnim odborom Uprave ukoliko za to ima dobre volje.

ZAPOSLENI U UREDU U BANJOJ LUCI

Prema dostupni podacima navedenim u Izvještaju, ukupni rashodi po osnovu naknada za produženi rad sa 31.12.2022. godine iznose 369.535 KM i u odnosu na prethodnu godinu veći su za 103.635 KM. Naknadu za produženi rad sa 31.12.2022. godine je ostvarilo ukupno 412 zaposlenika, za 33.302 ostvarenih produženih sati rada. Naknade su u najvećoj mjeri isplaćivane zaposlenim u Glavnom uredu u Banjoj Luci.

Najčešći razlozi koji se navode u rješenjima o odobravanju isplate naknade po osnovu prekovremenog rada su rad u stručnim grupama, timovima i komisijama. Isplata je vršena na osnovu zahtjeva za odobrenje prekovremenog rada u kojem je navedeno koje poslove treba obaviti, razlog nemogućnosti izvršavanja poslova u okviru redovnog radnog vremena, rješenja o odobravanju isplate i evidencije ostvarenih prekovremenih sati na koje je davao saglasnost direktor Uprave.

Tokom 2022. godine Uprava nije koristila mogućnost preraspodjele radnog vremena umjesto isplate naknade za produženi rad u skladu sa Odlukom o načinu i postupku ostvarivanja pravana naknadu za prekovremeni rad, rad u neradne dane, noćni rad i rad u dane državnih praznika u institucijama BiH19.

Revizijom je uočeno da su pojedini zaposlenici angažovani i preko 10 sati sedmično po različitim osnovama (npr. rad u komisiji, povećan obim posla).

VSS A PLAĆA ZA SSS

U Izvještaju se također navodi da je Uprava odobravala rješenjem privremeno obavljanje poslova visoke stručne spreme zaposlenicima koji obavljaju poslove sa srednjom stručnom spremom, a koji su u međuvremenu stekli visoku stručnu spremu. Na ovaj način je u toku 2022. godine raspoređeno 77 zaposlenika, a isplata plaća je vršena u visini plaće srednje stručne spreme.

"Bilo je više slučajeva gdje se odobravalo privremeno obavljanje poslova visoke stručne spreme u trajanju od dvije godine izdavanjem dva rješenja. Pravilnikom o internom premještaju i raspoređivanju zaposlenika u institucijama BiH u članu 4. propisano je pitanje internih premještaja i raspoređivanja zaposlenika. Stavom 1. pod b) navedenog pravilnika propisano je da se interni premještaj i raspoređivanje zaposlenika može vršiti na „slično radno mjesto - radno mjesto istog nivoa, kao i na radno mjesto višeg nivoa, u slučaju kada organ želi unaprijediti zaposlenika na radno mjesto višeg nivoa, a zaposlenik ispunjava uslove radnog mjesta na koje se premješta“. Stavom 2. navedenog člana propisano je da se „pod višim, odnosno nižim nivoom radnog mjesta podrazumijeva radno mjesto prvog narednog višeg, odnosno nižeg ranga istog stepena stručne spreme od radnog mjesta na kojem se zaposlenik trenutno nalazi”", navode Revizori.

Neosporno je da direktor Uprave raspoređuje zaposlene i donosi odluke vezane za status zaposlenih u Upravi, te da je to njegovo pravo i obaveza. Međutim, ne može se potvrditi u potpunosti zakonitost procedure izvršenog raspoređivanja zaposlenih. Naime, Uprava se prilikom provođenja navedenih raspoređivanja zaposlenih pozvala na Informaciju iz 2011. godine sačinjenu od strane Agencije za državnu službu BiH. Međutim, navedena Informacija nema zakonskog osnova niti je obavezujuća za institucije BiH.

Uprava je dužna pri rasporedu osoblja na radna mjesta dosljedno primjenjivati propise koji regulišu radnopravni status zaposlenih.

U toku 2022 godine u Upravi je interno premješteno 299 zaposlenih.

NAPREDOVANJE ZA NEKOLIKO POZICIJA

Postoje slučajevi stalnih i privremenih premještaja, a rješenja se obnavljaju mjesečno ili tromjesečno. Internim premještajem većina zaposlenih je unaprijeđena za jedan nivo više u odnosu na radno mjesto na koje su prethodno bili raspoređeni.

S druge strane, postoje slučajevi kada su zaposleni raspoređeni na niže rangirano radno mjesto. U određenim slučajevima zaposleni su se žalili Odboru državne službe za žalbe.

U toku godine je bilo ukupno pet žalbi koje su ili odbijene ili obustavljene.

“Uočili smo slučajeve gdje su se vršili interni premještaji na radno mjesto koje je dva ili tri nivoa više u odnosu na radno mjesto na koje je zaposleni raspoređen, što je u suprotnosti sa Pravilnikom o premještanju zaposlenih u Upravi. Pored navedenog, postoje i slučajevi internog premještaja iz prethodnih godina (64 osobe) koji obavljaju poslove šefa odsjeka, grupe ili carinske ispostave, zatim poslove stručnog savjetnika - vođe referata, itd., a za koje se također donosi rješenje o privremenom premještaju”, navedeno je u Izvještaju.

Kako je navedeno, interni premještaji vrše se po nalogu direktora. Uprava je vršila interne premještaje po nalogu direktora Uprave zbog potreba posla, pri čemu je zaposleni zadržavao postojeće rješenje i visinu plaće, a upućivan je na radno mjesto koje nije predviđeno sistematizacijom ili je popunjeno u odnosu na radno mjesto predviđeno sistematizacijom.

“Ovakav način premještanja zaposlenih nije u skladu sa Pravilnikom o premještanju zaposlenih u Upravi. Postoje slučajevi gdje zaposleni primaju dodatak na plaću, a premještaju se na radno mjesto za koje nije predviđen dodatak na plaću i obratno, gdje zaposleni ne primaju dodatak na plaću, a premještaju se na radno mjesto za koje je predviđen dodatak na plaću, čime je narušen princip “ista plaća za isto radno mjesto””, navodi se.

U toku 2022. godine na premještajima po nalogu direktora su bila 42 zaposlena. Na 31.12.2022. na internim premještajima je bilo 26 osoba.

U nalozima koji se mjesečno produžavaju stoji da će se poslovi obavljati privremeno, s tim da pojedini zaposlenici godinama rade po navedenom osnovu.

U Reviziji se još navodi da je u toku 2022. godine, Uprava angažovala 218 zaposlenika po ugovoru o radu na određeno vrijeme bez prethodno provedene konkursne procedure, s tim da je 59 osoba prvi put angažovano u 2022. godini, a ostali su već radili u prethodnom periodu. Ugovori se obnavljaju mjesečno ili tromjesečno.

Prema Zakonu o radu institucija BiH32, poslodavac može bez provođenja konkursne procedure izvršiti prijem u radni odnos zaposlenika na određeno vrijeme do tri mjeseca, kada zbog hitnosti obavljanja posla, iznenadnog povećanja obima posla i iznenadnog odsustva zaposlenika nije moguće pravovremeno provesti javni oglas. Međutim, evidentno je da je većina zaposlenih putem ugovora o radu na određeno vrijeme angažovana više od tri mjeseca i u Upravi radi duži niz godina, s tim da su se pravili kraći prekidi radnog odnosa

RAD OD 18 UMJESTO 9 MJESECI

Na 31.12.2022. godine u Upravi su bile zaposlene 54 osobe na radnim mjestima državnih službenika na određeno vrijeme uz saglasnost Agencije za državnu službu BiH.

U toku godine, po ovom osnovu su radile ukupno 63 osobe, a od tog broja 27 osoba je prvi put zaposleno u 2022. godini, 30 osoba je radilo po istom osnovu i u 2021. godini, a jedna osoba je prethodno obavljala poslove srednje stručne spreme. Također, pet osoba je u Upravi prethodno angažovano i po osnovu ugovora o djelu. Ugovori se obnavljaju tromjesečno.

Kao i prethodne godine, određene osobe (26 osoba) su imale obnovljenu saglasnost Agencije za državnu službu BiH, na vremenski period od po tri mjeseca, a radile su tokom dvije godine sa kraćim prekidom.

U članu 28.a Zakona o državnoj službi u institucijama BiH33 stoji da radni odnos na određeno vrijeme može trajati najduže devet mjeseci (osim u slučaju bolovanja ili porodiljskog odsustva koji nisu navedeni kao razlozi za prijem na određeno vrijeme), uz pribavljenu saglasnost Agencije za državnu službu BiH za popunu radnog mjesta državnog službenika. Agencija za državnu službu BiH je u svom mišljenju, od 28.09.2018. godine, navela da institucije trebaju samo kod prvog zapošljavanja na radnom mjestu državnog službenika do tri mjeseca bez javnog oglasa dostaviti detaljno obrazloženje kako bi na osnovu istog dala svoju saglasnost, ali da u slučaju produženja radnog angažmana maksimalno do devet mjeseci nije potrebno slati novu saglasnost.

Dakle, u konkretnom slučaju možemo zaključiti da je Agencija za državnu službu BiH za 26 osoba, kroz svoje dvije saglasnosti, dala odobrenje da iste osobe budu angažovane po navedenom osnovu na period od 18 mjeseci umjesto maksimalno devet mjeseci kako je to Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH definisano.

Uzimajući u obzir data obrazloženja Uprave da navedeni angažman proizilazi iz potreba službe zbog nedovoljnog broja izvršilaca ili upražnjenih sistematizovanih radnih mjesta, zatim dinamične fluktuacije zaposlenih tokom godine, kao i kompleksnosti i specifičnosti institucije, te činjenicu da Upravi nisu uvaženi zahtjevi za zapošljavanje redovnim putem na neodređeno vrijeme, i dalje smatramo da zapošljavanje putem ugovora o radu na određeno vrijeme bez provedene konkursne procedure, u situacijama kada je teško potvrditi ispunjenost uslova u pogledu hitnosti, nije u skladu sa navedenim propisima i predstavlja netransparentan način zapošljavanja.

Izdaci po osnovu ugovora o djelu u 2022. godini su realizovani u neto iznosu od 140.371 KM i u odnosu na prethodnu godinu manji su za 54.322 KM.

Iako je Uprava u pregledu izdataka po osnovu ugovora o djelu koje nam je dostavila navela da se radi o nesistematizovanim radnim mjestima, s obzirom na to da se u većini slučajeva radi o kontinuiranim redovnim poslovima iz nadležnosti Uprave, smatramo da angažman po osnovu ugovora o djelu za obavljanje takvih poslova nije odgovarajući.

U decembru 2022. godine Uprava je obustavila angažmane osoba po osnovu ugovora o djelu tako da je na 31.12.2022. godine samo sa jednom osobom ostao zaključen ugovor o djelu i to za poslove portparola Upravnog odbora Uprave koji traje duži niz godina.

Uvidom u analitičku karticu ovih izdataka u 2023. godini sa aprilom je konstatovan samo jedan gore navedeni ugovor o djelu.

I.R.