Grad Bijeljina sufinansira kupovinu seoskih kuća s okućnicom

Bosna i Hercegovina zauzima prvo mjesto na listi zemalja s najvećim smanjenjem broja stanovnika na svijetu. Širom naše zemlje ruralna područja se gase, a škole ostaju prazne. Kako bi smanjili migratorna kretanja i motivisali mlade da započnu život na selu, Grad Bijeljina će bespovratnim sredstvima sufinansirati kupovinu seoskih kuća s okućnicom na teritoriji ovog grada. U tu svrhu će iz budžeta dodjeljivati iznos od 50 posto ukupne vrijednosti nepokretnosti.

Stare, trošne kuće – napuštene i prazne. Dim iz odžaka može se vidjeti tek u svakom petom domaćinstvu. Svadbarskim sokacima prođe jedino poštar, a školsko zvono sve se rjeđe oglašava.

„Na jedno rođenje imamo deset umrlih. Ja sam bio prva generacija, mi djeca dodavali smo ciglu kad se pravila ta škola. Tad nas je bilo 115 u jednom razredu, a sad jedva dvoje“, govori Rajo Tomić.

Depopulaciona politika uzima danak. Kroz program sufinansiranja kupovine seoskog domaćinstva Grad Bijeljina motiviše mlade parove da započnu život na selu.

„Za mlade bračne i vanbračne parove, mlade poljoprivrednike glavni je uslov starosna dob do 45 godina podnosioca zahtjeva i da nemaju na sebi nepokretnosti, osim poljoprivrednog zemljišta. Ostale uslove mogu ispunjavati, nisu rigorozni. Što se tiče iznosa sredstava, to je maksimalno do 50% ili do 20.000 KM po zahtjevu“, objašnjava Sreten Vučković, šef Odsjeka za poljoprivredu i privredu Grada Bijeljina.

Javni poziv otvoren je do 1. novembra, ovo je prva godina implementacije ovog programa, a u planu je da se ovaj program provodi i u narednim godinama. U resorno odjeljenje već je pristiglo 10 prijava - konkurisali su mladi parovi.

„S obzirom na to da su cijene kvadrata stanova veoma visoke, a i da sam nezaposlena, nama se ovo seosko domaćinstvo više isplatilo, jer mislim i da je život na selu ljepši i zdraviji“, kaže Jelena Žuža, korisnica programa.

„Ovo je izuzetna prilika i za mlade bračne parove i mlade ljude, da imaju nešto svoje, a život je pred njima. Da adaptiraju, rekonstruišu te imaju nešto u svom vlasništvu, a ne da budu dugi niz godina podstanari“, poručuje Vučković.

Razvoje infrastrukture u seoskim zajednicama, projekti samozapošljavanja, podsticaji za kapitalne investicije - mjere su na kojima se proteklih godina radilo da bi život na selu bio održiv.

„Sve to je rađeno, ali to nije dovoljno ukoliko se i lokalna zajednica i svaki segment društva ne uključe da napravimo selo samoodržvim u smislu ambijenta gdje neko želi da ostane i živi. Pogledajte koliko je naših ljudi otišlo u inostranstvo“, ističe Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a (SNSD).

“Jedan poražavajući podatak: više je prvačića u Beču, u Tulnu upisano iz Crnjelova, nego u samom Crnjelovu“, govori Vučković.

Samo na području RS-a u više od 90 područnih škola ove godine nije upisan nijedan prvačić, a za proteklih desetak godina škole su ostale bez oko 23.000 đaka. Demografi upozoravaju na izražen indeks starenja koji je dva i po puta veći, dok, navode, odricanje od bh. državljanstva dodatno pogoršava demografsku katastrofu u cijeloj Bosni i Hercegovini, čija je stopa nataliteta najniža u Evropi.