Enormna poskupljenja osnovnih životnih namirnica u BiH nisu mnogo uticala na građane, koji, sudeći po informacijama kada su u pitanju žalbe institucijama za zaštitu potrošača, više jadikuju na takvu situaciju nego što su spremni da preduzmu određene korake koji bi im išli u korist.
Uzevši u obzir činjenicu da se od 851 žalbe, koju je Obmudsman za zaštitu potrošača u BiH zaprimio od strane građana zaključno sa 30. septembrom ove godine, manje od jedan odsto odnosilo na poskupljenja, i to najviše na različite cijene istih proizvoda u različitim marketima, postavljaju se pitanja da li je građanima u BiH postalo svejedno što su veće cijene hljeba, brašna, mlijeka, jaja ili ulja, da li uopšte znaju kakva su njihova prava kao potrošača i da li ne reaguju zato što misle da ne mogu ništa promijeniti.
Bez obzira i na odluke o ograničenju ili ukidanju marže, te pojeftinjenju određenih artikala, kada pitamo građane kako to komentarišu, odgovor je uvijek: "To je malo, jer nisu obuhvaćene osnovne i najpotrebnije stvari."
Međutim, sve ostaje na njihovom odgovoru, ali akcije nema.
"Građani su dosta oguglali na cijelu situaciju i promjene cijena na tržištu. Ono što zaista predstavlja veliki problem jeste što građani ne žele da se sukobljavaju ni sa tržnim lancima, ni sa bilo kim, žale se na neke druge stvari koje su manje bitne", kaže Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik.
Prema njegovim riječima, još veći problem pri kupovini jeste što se potrošači sve češće suočavaju sa prevarama.
"Ljudi se dosta žale kada je u pitanju izmjena gramaže proizvoda, jer imamo neke proizvode koji su bili po kilogram, a sada su teški 800 g u istom pakovanju, a to trgovci rade da bi se zadržala cijena. To u suštini predstavlja obmanu potrošača", navodi Arnautović.
Ekonomista Milenko Stanić na priču se nadovezuje stavom da potrošači u BiH nisu dovoljno edukovani i da ne znaju svoja prava, zbog čega tako olako prihvataju sve odluke i cijene koje nameću trgovački lanci.
"Potrošači su jednostavno naučili da slušaju, nemaju informaciju o svojim pravima, da se raspituju, da traže kalkulacije, da prijavljuju inspekcijskim organima i udruženjima potrošača. Jednostavno sve prihvataju zdravo za gotovo", kaže Stanić.
Ova paradoksalna situacija, prema mišljenju stručnjaka, baca svjetlo na sistemske i socijalne aspekte.
"Poskupljenje hrane, iako percipirano kao ozbiljan problem u svakodnevnom životu, možda nije dovoljno dokumentovano ili jasno artikulisano putem žalbi. To može ukazivati na pasivnost ili nezadovoljstvo samim postupkom žalbe, kao i nedostatak adekvatne komunikacije između potrošača i nadležnih tijela", smatra sociolog Mirjana Čeko.
Navodi da ovakav jaz između percepcije potrošača i stvarnosti ukazuje na potrebu za boljim obrazovanjem potrošača i jačom zaštitom njihovih prava.
"Da bi se riješili problemi kao što su poskupljenje hrane i niski standardi proizvoda, potrebno je unaprijediti mehanizme prijavljivanja i istraživanja problema, kao i podići svijest potrošača o njihovim pravima", kaže Čeko za "Nezavisne novine".
Sve navedeno, dodaju stručnjaci, slika i prilika je stanja u kome se nalazi država.
"Građani shvataju da je administrativni sistem jako loše postavljen, da onaj ko traži svoju pravdu vrlo teško da će je u takvom sistemu i dobiti", naglašava ekonomista Milenko Stanić.
On smatra da bi rješenje moglo da bude u povećanju konkurentnosti na tržištu.
"Domaća konkurencija je slaba, mala je domaća proizvodnja, a ograničen je i uvoz. Zato imamo probleme u kvalitetu proizvoda, visini cijena, monopolskom određivanju cijena", zaključio je Stanić.
Žalbe na komunalije
Najviše žalbi potrošača u BiH bilo je na isporuku električne energije, grijanja, vode, odvoz smeća, a zabilježene su i komercijalne žalbe, poput reklamacija na proizvode.
Građani su se žalili i na kvalitet pojedine robe, a u 99 odsto slučajeva to se odnosilo na kupljenu obuću, a ne na prehrambene proizvode.
