Psihologinja: Na Crni petak mozak radi brže, ali ne nužno pametnije

Crni petak kod mnogih izaziva val uzbuđenja i strah od propuštanja, što lako zamagli procjenu i potakne kupovinu stvari koje nam zapravo ne trebaju, a kombinacija emocionalnih impulsa, marketinškog pritiska i osjećaja da je "prava prilika samo danas" često dovodi do pretjerane i impulzivne potrošnje, kazala je u razgovoru za Fenu psihologinja Antonija Šudić Leko.

"Crni petak aktivira vrlo snažne psihološke mehanizme poput osjećaja hitnosti, straha od propuštanja i uzbuđenja zbog potencijalne "povoljne prilike" i mozak tada radi brže, ali ne nužno pametnije. Također, aktivira se dopaminski sustav nagrade gdje samo iščekivanje kupovine pojačava uzbuđenje, što privremeno podiže raspoloženje. Iz tog razloga ljudi se mogu osjećati dosta bolje i prije nego krenu u kupovinu na Crni petak, što samim time može rezultirati većom kupovinom na taj dan radi puno podražaja, jakih emocija i manje racionalne kontrole", kazala je Šudić Leko.

Iako se u našoj zemlji, po riječima ombudsmena za zaštitu potrošača BiH Saše Marića na Crni petak radi o skromnim sniženjima, Šudić Leko navodi kako nas na kupovinu na taj dan "tjeraju" čak i mali popusti koji djeluju vrjednije ako su dostupni "samo danas".

"Također, imamo i taj društveni pritisak, znamo da "svi nešto kupuju", a taj osjećaj pripadanja pojačava želju da i mi sudjelujemo, pogotovo ako se krećemo u nekom većem društvu gdje se danima prije razgovara o tome i putem aplikacija prate sniženja. Pored toga, marketing nas danima priprema da je Crni petak dan za kupovanje, što i sami možete primijetiti, jer gdje god da se okrenemo tu je reklama za ovaj dan. Kod nekih ljudi, kupovina je način smanjenja stresa ili nagrađivanja sebe, bez obzira na popust. Drugim riječima, kupujemo više zato što je "prigoda", a ne zato što je cijena stvarno posebna", kazala je psihologinja.

Dodaje kako je razlog kupovine stvari koje i nisu toliko snižene i koje nam zapravo i ne trebaju kombinacija kognitivnih distorzija i emocionalnih impulsa.

"Odnosno, već spomenuti strah od propuštanja (FOMO) zbog kojeg osoba precjenjuje potencijalnu "štetu" ako sada ne kupi. Također, tu je i averzija prema gubitku, pa nam i mali popust djeluje kao nešto što ne smijemo propustiti, dok iluzija racionalnosti stvara osjećaj da donosimo pametnu odluku. U pozadini je zapravo jedna rečenica koju rijetko izgovorimo, ali je svi ponekad osjećamo: "Kad je akcija, osjećam da imam dozvolu potrošiti" - kazala je Šudić Leko.

Istaknula je kako Crni petak može pogoršati financijski stres i osjećaj krivnje nakon kupovine.

"Nakon početnog uzbuđenja i dobrog raspoloženja često slijedi pad, a kod nekih i snažan osjećaj krivnje, srama ili brige oko novca. Najrizičnije je kad je impulzivna kupovina način regulacije negativnih emocija jer tada kratko olakšanje prelazi u dugoročni stres. Ako je osoba već pod financijskim pritiskom, Crni petak može biti okidač za još veći osjećaj preopterećenosti i neuspjeha", navela je Šudić Leko.

Također, naglašava kako postoje i dugoročne psihološke posljedice impulzivnog kupovanja jer se osoba može naviknuti na emocionalnu regulaciju kroz potrošnju gdje kupovina postaje glavni način nošenja sa stresom.

"Tako dolazi i do povećane tolerancije na impuls gdje se s vremenom kupuje sve lakše i brže, što naravno dovodi do financijskog stresa koji može biti povezan s tjeskobom, napetošću i izbjegavanjem uvida u vlastite financije. Ako se obrazac ne prekine, impulzivna kupovina može postati automatska reakcija na svaki oblik stresa ili dosade. Normalno je da na Crni petak poželimo nešto kupiti jer popusti stvaraju osjećaj prilike i uzbuđenja. Ipak, sve navedeno nam lako može zamagliti procjenu pa završimo s nečim što nam ne treba ili što optereti budžet i zato je dobro usporiti, provjeriti treba li nam to stvarno i kupovati svjesno, a ne impulzivno", kazala je Šudić Leko.

Ombudsman za zaštitu potrošača BiH Saša Marić upozorio je uoči Crnog petka na razne zamke poput lažnih popusta i lažnih online trgovine, ustvrdivši da su popusti u Bosni i Hercegovini znatno skromniji u odnosu na druge zemlje.

"Na Crni petak uvriježeno je da su popusti u prosjeku 60 posto i više, najniži popusti su oko 30 do 40 posto, a znaju ići i do rijetkih 90 posto, što se kupcima koji čekaju ponekad i 24 do 48 sati u redovima isplati. U BiH popusti su skromniji i budu slični onima koje potrošači viđaju tijekom cijele godine, u omjerima od 10 do 30 posto s vrlo malim brojem popusta preko 50 posto", ističe ombudsman.

Posebno je upozorio na lažne online trgovine, te da potrošači moraju biti svjesni da kupnja putem društvenih mreža, zbog neizdavanja računa i nemogućnosti reklamacije, predstavlja veliki rizik bez obzira na popuste.

Također, upozorio je na još jednu čestu zamku koja se odnosi na akciju - "Kupite 1, dobijete 2", navodeći kako ovi paketi često uključuju nepotrebne dodatke koji povećavaju ukupnu cijenu za potrošača zbog čega je važno da potrošači razmisle koliko god da nešto jeste na "super" popustu, treba li im doista tolika količina.

Potrošačima se stoga, uoči Crnog petka, preporučuje da naprave listu onoga što im doista treba, odrede maksimalan iznos potrošnje i drže ga se, te da prate cijene kroz listopad i studeni, kao i da kupuju samo od poznatih i ovlaštenih trgovaca.