U Sarajevu počela konferencija o reformi bh. tekstilne industrije

Konferencija na temu "Ka održivoj industriji tekstila, odjeće, kože i obuće u Bosni i Hercegovini" počela je danas u Sarajevu.

Industrija tekstila, odjeće, kože i obuće (TOKO) ima dugu tradiciju i dobar ugled u BiH. Bez obzira na ogromne poremećaje koji su zadesili državu, industrija TOKO nastavlja sa svojom važnom ulogom u ekonomiji, kako u smislu zapošljavanja tako i u smislu doprinosa međunarodnoj razmjeni.

"Meni je drago da smo sa investicijama od 13,7 miliona eura kroz projekat "EU4Business Recover" dali podršku za barem 150 kompanija i time pomogli da se zadrži hiljadu poslova i da se kreira stotinu novih. Jedan od ključnih sektora gdje BiH ima dugu tradiciju kreativnosti i kvalitete jeste tekstil i tekstilna industrija. 29 tekstilnih kompanija u BiH su primile finansijsku i tehničku podršku od EU i ova podrška je fantastična za preko 70 posto bh. izvoza koji je u tekstilnoj industriji", rekla je ovo na početku konferencije Antonella Di Sandri, šefica Sekcije operacija za ekonomski razvoj, prirodne resurse, infrastrukturu ispred delegacije EU.

Prema zvaničnim podacima, industrija TOKO je tokom 2022. godine imala 459 aktivnih preduzeća i oko 33.700 radnika, od čega 20.000 u FBiH i 13.700 u RS.

U 2022. godini je zabilježila trgovački deficit koji je uglavnom uzrokovan velikim uvozom tekstila, dok je segment kože vezanih proizvoda zabilježio suficit.

Antonella Di Sandri ističe da BiH kao zemlja kandidat na putu ka EU mora zadovoljiti nove EU standarde vezane za cirkularnost, odnosno da mora produžiti životni ciklus proizvoda, te se mora postarati da napravi dobre uslove za one koji rade u ovom sektoru.

"Drago mi je da će ovaj događaj dići svijest vezano za tekstilnu strategiju koja vodi ka održivijoj tekstilnoj industriji i BiH mora uzeti to u obzir u budućnosti, da bi ojačala kvalitet poslova, radnih uslova i okolišnih standarda", poručila je Antonella Di Sandri.

Industrija TOKO se suočava sa velikim brojem izazova, uključujući nedostatak radne snage koji poslodavci nastoje da riješe na različite načine.

Viša stručnjakinja za zapošljavanje u Međunarodnoj organizaciji rada Daniela Zampini ističe da se ne može govoriti o konkurentnosti i produktivnosti, bez da se govori o pravima radnika.

"Industrijska pravila su se vratila i tu su da ostanu. Govorit ćemo o različitim problemima koji pogađaju ovaj sektor, kao što su problemi nedostatka radnika i kvalifikovanih ranika, cirkularnosti, usklađenosti sa EU pravilima, itd. U našoj organizaciji jedini način da o ovome razgovaramo je zajedno za poslodavcima, radnicima i predstavnicima relevantnih institucija, u istoj prostoriji. Samo kroz ovakvu vrstu saradnje i dijaloga možemo obezbijediti bolju produktivnost i konkurentnost, a u isto vrijeme bolje uslove za radnike", kazala je Zampini.

SLABA PRIMJENA ZAKONA

Općenito govoreći, socijalni dijalog je nerazvijen u zemlji. Trenutno ne postoji važeći kolektivni ugovor ni u jednom od eniteta, a nije potpisan ni jedan granski kolektivni ugovor za industriju TOKO u RS.

Ovakva situacija je doprinijela malim plaćama i lošim uslovima rada, te činjenici da ova industrija nije privlačna, naročito za mlade koji će radije raditi na bolje plaćenim radnim mjestima ili ići u inostranstvo.

Slaba primjena zakona i nedjelotvorne inspekcije rada su dodatno ključni problemi u industriji TOKO. Socijalni dijalog je pokretač održivog razvoja, te stoga treba biti ojačan i aktivno promoviran na svim nivoima.

"Mi znamo da BiH ima dugu tradiciju kada je u pitanju industrija tekstila, kože i obuće ali isto tako znamo da je sektor kao takav imao problema kako zbog Covida tako zbog manje potražnje za ovim proizvodima. Danas smo ovdje da pričamo o određenim prilikama. Danas i sutra ćemo imati priliku govoriti o obnavljanju sektora i njegovog poboljšanja, o digitalizaciji i uvođenju zelenih politika. Sindikati su složni da kad je u pitanju održivost ona mora biti dobra kako za radnike tako i za planet", kazala je ovo Elspeth Hathaway predstavnica Evropskog sindikata industriAll.

CIRKULARNA EKONOMIJA

Industrija TOKO je također u središtu pažnje debata vezanih za održivost i cirkularnu ekonomiju. Tekstilna industrija je jedan od najvećih zagađivača. Odjeća, obuća i drugi tekstili su odgovorni za ogromne količine zagađenja vode, emisija stakleničkih gasova i čvrstog otpada. Brza moda, koja i dalje jača potražnju samo pogoršava ovaj problem.

Hathaway je poručila da se sektor mora transformisati da bi bio održiviji, zeleniji i digitalniji.

"Mislimo da je to odlična prilika kako za industriju tako i za radnike. Da bismo sve to postigli, trebaju nam jaki socijalni partneri, kvalitetan socijalan dijalog i podrška od onih koji donose politike", mišljenja je.

Podsjećamo, ova konferencija predstavlja dio aktivnosti koje se realizuju u okviru projekta EU4Business Recovery, koji finansiraju Evropska unija (EU) i Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke, a zajednički realizuju Međunarodna organizacija rada (ILO), GIZ i UNDP.

Međunarodna organizacija rada pruža podršku malim i srednjim preduzećima u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, kože i obuće, sa ciljem obezbjeđivanja kontinuiteta poslovanja i povećanja njihove otpornosti kroz integrisan paket podrške.

U okviru ovog dvodnevnog događaja najavljene su tri panel diskusije na kojima će biti riječi o aktuelnom stanju, izazovima ali i mogućnostima za uspješnu tranziciju i pronalaženje rješenja korisnih za sve sudionike, kao i ulozi obrazovanja i obuke za osiguravanje dovoljno kvalifikovane radne snage. 

Događaju će prisustvovati evropski stručnjaci koji će prezentirati najbolje prakse iz cijele Evrope.

E.S.