Refundacija plate spas za male biznise

Naknada plate tokom bolovanja, na koju imaju pravo i samozaposleni u Republici Srpskoj, spas je za male biznise, naročito žensko preduzetništvo, jer su mnoge preduzetnice ranijih godina, dok nisu imale pravo na refundaciju, bile primorane da zatvore radnje usljed bolesti ili trudničkog odsustva.

Naime Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS koji je na snagu stupio u septembru prošle godine omogućio je i građanima koji obavljaju privrednu, preduzetničku ili profesionalnu djelatnost da im se iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja obezbijedi naknada ukoliko su spriječeni da rade duže od 30 dana. Uslov je da privrednu, preduzetničku ili profesionalnu djelatnost obavljaju kao osnovno zanimanje i da postoji kontinuitet uplaćivanja dospjelih obaveza po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Samozaposleni propisanu naknadu mogu ostvariti za najviše 11 mjeseci neprekidne spriječenosti za rad, a iznos sredstava obračunava se na osnovu propisane osnovice za uplatu doprinosa.

Zahtjev za obezbjeđenje naknade podnosi se Fondu zdravstvenog osiguranja RS na posebnom obrascu koji je dostupan u filijalama fonda.

Predsjednica Zanatsko-preduzetničke komore Banjaluka Žana Arsić kaže za “Glas” da iako je prošlo više od godinu otkako je zakon na snazi mnogi samostalni preduzetnici ne znaju da imaju pravo na naknadu tokom bolovanja.

"Apelujem na knjigovođe da svojim klijentima jasno prezentuju na šta sve imaju pravo. Ne želimo da neko ugasi svoj biznis, jer je bolestan, a nije znao da ima pravo na refundaciju primanja tokom bolovanja", rekla je Arsićeva.

Ona je istakla da je ovo bila jedna od gorućih stavki koju je Republika Srpska riješila pozitivno u odnosu na druge zemlje regiona.

"Ogromna je to stvar i dugo smo se borili za to pravo. Izuzetno je značajno da bolestan čovjek ima zaštitu, ne ostane bez primanja i na ulici. Ako samozaposleni plaćaju doprinose redovno, onda je red da im se to na neki način vrati, da kroz tu naknadu imaju dozu sigurnosti da su zaštićeni bar kroz zdravstveni sistem određeni broj mjeseci. Srpska je svijetao primjer u odnosu na, recimo, Srbiju i Crnu Goru, gdje samozaposleni nemaju pravo na naknadu tokom bolovanja", kazala je Arsićeva.

Pojasnila je da su preduzetnici poput taksista, frizera, obućara, kozmetičara ranijih godina često gasili svoje biznise usljed bolesti.

"Jedini izlaz je bio da svoj biznis stave u stanje mirovanja ili da odjave svoje radnje i prijave se na evidenciju nezaposlenih te tako ostanu bez primanja u potpunosti. Ženska populacija je tu bila najugroženija, jer žene, kada je u pitanju samostalno preduzetništvo, čine 60 odsto vlasnica radnji", dodala je Arsićeva.

Rješenje ovog problema posebno je značajno za taksiste, koji su zbog prirode posla izloženi većem riziku od povreda.

"U saobraćaju se svašta dešava i taksisti koji su, recimo, zbog saobraćajne nesreće po dva, tri mjeseca i duže fizički bili nesposobni za rad praktično su ostajali bez primanja", kazao je predsjednik Udruženja “Banjalučki taksi” Dragan Purišić.

Iznos

Novim Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju naknada plate tokom bolovanja isplaćuje se u 100 odsto iznosu od osnova u slučajevima čuvanja trudnoće, malignih bolesti radnika ili njege djeteta oboljelog od maligne bolesti, kao i kod dobrovoljnog davanja organa, tkiva ili ćelija.

U slučaju izolacije kliconoše ili zbog pojave zaraze oboljelima se isplaćuje 90 odsto od osnova, dok u svim ostalim slučajevima naknada plate iznosi 70 odsto od osnova.