Hitna pomoć u RS: Nedostatak kadra i podrške

Stanje u službama hitne pomoći u Republici Srpskoj je nezadovoljavajuće. Razloga je više: manji kadar, manja finansijska podrška i politika donošenja strateških ciljeva koji će stajati iza nas, a naše je da radimo, ocijenila je danas Nada Banjac, predsjednica Udruženja doktora urgentne medicine RS.

Ona je ovo rekla u Banjoj Luci prije početka sastanka direktora domova zdravlja, šefova službi za hitnu medicinsku pomoć i koordinatorima za zdravlje u okviru projekta "Doprinos organizaciji civilnog društva, strateškom planiranju zdravstvene zaštite u BiH u skladu sa standardima EU", u organizaciji Instituta za populaciju i razvoj.

"Što je bolja hitna medicinska pomoć, boljem i zadovoljnijem civilnom društvu. Svaka edukacija na tom putu će donijeti bolji rezultat", rekla je Banjac.

Na novinarsko pitanje u kojoj su mjeri službe hitne pomoći u RS usklađene s evropskim standardima i šta nedostaje, ona je navela da Udruženje doktora urgentne medicine koje postoji 23 godine, ima stalne simpozijume na kojima se o tome raspravlja i predlaže kako da unaprijede vlastitu struku.

"Mislim da je stanje nezadovoljavajuće. Razloga je više: manje osoblja, manja financijska podrška i naravno politika donošenja tih strateških ciljeva koji će stajati iza nas, a naše je da radimo", objasnila je ona.

Po njenim riječima, u RS ima 49 specijalista urgentne medicine, 10 specijalizanata urgentne medicine, a ostalo su ljekarne koje rade u hitnim službama.

"Nama uvijek nedostaje osoblje, posebno za teren. Postoje standardi EU o broju doktora na određen broj stanovnika, ali mi ih ne možemo precrtavati u našu situaciju. Naše ministarstvo i Fond zdravstvenog osiguranja određuju taj broj, u skladu s financijskim mogućnostima", rekla je ona.

Banjac je dodao da su sa manjim doktorom urgentne medicine najviše pogođena manja mjesta u RS.

Emina Osmanagić, direktorica Instituta za populaciju i razvoj, izjavila je da je cilj današnjeg skupa promocija europskog projekta koji implementira ovaj institut, a tiče se razvoja civilnog sektora koji pomaže unapređenju zdravstvene zaštite i hitne medicinske pomoći.

"Danas smo okupili direktore domova zdravlja i nadležne iz pet opština i gradova u RS: Banje Luke, Bijeljine, Rudog, Istočnog Sarajeva i Foče. Razgovaraćemo o tome kako na najbolji način unaprijediti hitnu medicinsku pomoć", objasnila je ona.

Osmanagić je dodao da će Institut za populaciju i razvoj osigurati određene edukacije za zdravstvene timove.

"Bilo bi poželjno uključiti i zdravstvene radnike iz domova zdravlja koji trebaju obnoviti znanje i osigurati svoju zdravstvenu uslugu kada je u pitanju hitnost", navela je ona uz konstataciju da hitna medicinska usluga stalno napreduje u cijelom svijetu.

Dragica Vukosavljević, viša suradnica za zdravstvene tehnologije u Ministarstvu zdravlja RS, naglasila je da je poželjno da timovi za hitne intervencije, odnosno službe hitne pomoći, vatrogasci i policija imaju zajedničke obuke i realizaciju nekih scenarija mogućih incidenata.

"Bilo je da su to scenariji saobraćajnih nezgoda, elementarnih nepogoda ili nekih incidenata s obzirom na ovo što se događa u svijetu", zaključio je Vukosavljević.