Ništa nije dugovječno

"Agronova" iz Novog Grada spasava proizvođače kornišona

21.12.2023. 07:48 / Izvor: Nezavisne novine
kornišon

Poljoprivredna zadruga "Agronova" Novi Grad odlučila je da ona preuzme ovaj posao u Republici Srpskoj.

Nakon što je njemačka firma "Carl Kuehne" obustavila ugovornu proizvodnju krastavaca u BiH, poljoprivredna zadruga "Agronova" Novi Grad odlučila je da ona preuzme ovaj posao u Republici Srpskoj, a potpisivanje ugovora sa kooperanitima počinje početkom godine, rekao je ovo za "Nezavisne novine" Darko Vujanović, direktor "Agronove".

"Kooperantima nudimo iste uslove, nabavku repromaterijala i stručnu pomoć. S obzirom na to da imamo već organizovanu proizvodnju povrća na otvorenom, imamo infrastrukturu. Biće potrebno angažovati dodatnu stručnu podršku", rekao Vujanović.

Prema njegovim riječima, zainteresovani proizvođači ugovore će moći da potpišu od početka naredne godine.

Dodao je da 26 kooperanata Zadruge ima zasađen luk u plastenicima i da je planirano proširenje ovog vida proizvodnje. Osim toga, 50 kooperanata Zadruge proizvodi povrće na otvorenom na oko 200 dunuma.

Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, kazao je da je pokretanje ugovorene proizvodnje na našem području veoma značajno za poljoprivredne proizvođače kornišona.

"Ovaj korak Zadruge je za pohvalu, tako da nam to govori da se treba više posvetiti domaćoj proizvodnji, ali i domaćim resursima", kazao je Ilić. Kako je rekao, nada se da će to zaživjeti kod poljoprivrednih proizvođača koji se bave proizvodnjom kornišona.

"Sigurno je da je zadruzi koja je odlučila to da uradi potrebno vrijeme da se sa proizvođačima unaprijed dogovori da bi se na vrijeme obezbijedili repromaterijal, sjemena, odnosno sve što otkupljivač nudi", kazao je Ilić i dodao da ugovori treba da budu potpisani u toku januara i februara naredne godine, jer kako kaže Ilić, to treba da bude završeno da bi otkupljivač mogao da izvrši ponude.

Prema njegovim riječima, odluka njemačke firme koja je prekinula otkup kornišona pokazuje da u poljoprivredi ništa nije dugovječno.

"Ovo nije prvi put da su obustavili otkup. I ranije su to uradili. Čim se dese veći lomovi na tržištu, oni jednostavno odustanu i svi višegodišnji dogovori padaju u vodu. Odluka koju su donijeli porazna je za skoro 300 domaćinstava koja su živjela od te proizvodnje i prihode koje su ostvarivali", rekao je Ilić.

Prema njegovim riječima, povrtarima u Republici Srpskoj, generalno gledano, izuzetno je teško da se nose sa inostranom konkurencijom.

"Naše tržište preplavljeno je povrćem iz Turske, koja ima sopstvenu proizvodnju mineralnog gnojiva koje smo mi prethodnih godina plaćali 2.000 KM za tonu, a tamošnji proizvođači 200-300 eura", kazao je Ilić.

Gordana Blagojević iz Kozarske Dubice dugi niz godina bila je kooperant njemačke firme, rekla je da je ovog proljeća odustala od proizvodnje krastavca zbog niza negativnih faktora, ali kako kaže, ukoliko Zadruga ponudi bolje uslove za rad, lako će se ponovo početi baviti proizvodnjom krastavaca.

"Ukoliko nam ponude bolje uslove nego što smo imali sa njemačkom firmom, ponovo ćemo pokrenuti proizvodnju", kazala je Blagojevićeva.

Podsjetimo, njemačka firma "Carl Kuehne" nedavno je objavila da obustavlja ugovorenu proizvodnju krastavaca kornišona u BiH.

Iz pomenute firme saopštili su da su tu odluku donijeli iz ekonomskih razloga, nakon nekoliko godina pada proizvodnje u regionu, te istakli da proizvodno-poslovni objekat u Kozarskoj Dubici, koji je otvoren 2018. godine, prestaje sa radom 29. februara naredne godine.

"Količina nabavljena sa lokacije u Kozarskoj Dubici putem ugovorene proizvodnje čini malu količinu godišnje potrebe firme 'Kine' za krastavcima. Ubuduće će firma sirovine iz BiH balansirati preko drugih međunarodnih lokacija", dodaje se u saopštenju u kojem stoji da su kooperanti firme, njih 260 iz 15 lokalnih zajednica u BiH, mahom iz Republike Srpske, ove godine isporučili više od 1.000 tona krastavaca.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti