Koluder Agić: Stavljanje Skenderije pod institucionalnu zaštitu je imperativ

Poznato je da se informacije o mogućoj prodaji, čak i kupcu, visini investicije te predikcijama o "novom izgledu" u javnost plasiraju već više godina od strane različitih funkcionera, a zadnjih dana se iznova pominju slični scenariji.

U Razgovoru za Akta.ba, dipl.ing.arh. Aida Koluder Agić, vijećnica u Općinskom vijeću Centar Sarajevo, komentirala je važnost Centra Skenderija a povodom ponovnih špekulacija o prodaji i potpunoj izmjeni svrsishodnosti.

Važnost Skenderije

Centar Skenderija u Sarajevu izgrađen je 1969. godine, po projektu arhitekata Živorada Jankovića, Halida Muhasilovića i konstruktora Ognjeslava Malkina, te predstavlja prvi reprezentativni primjer brutalizma u Bosni i Hercegovini.

Posebno značajno je naglasiti da je to bila prva hibridna zgrada u bivšoj Jugoslaviji, koja je spajajući mnoge različite funkcije (sport, zabavu, kupovinu, gastronomiju, ugostiteljstvo, uslužnu djelatnost, itd.) postala svojevrstan prototip za izgradnju čitavog niza tipološki sličnih objekata širom Jugoslavije.

Kao takva, Skenderija je odigrala ključnu ulogu u razvoju ne samo domaće arhitekture, već i jugoslovenske moderne u cjelini.

Izgradnjom Skenderije Sarajevo je postalo nezaobilazna destinacija za organizaciju značajnih događaja iz polja kulture, politike, umjetnosti, ekonomijei sporta, kao i u konačnici domaćin XIV Zimskih olimpijskih igara.

Radi se o objekatu velike prostorne, konstruktivne, oblikovne i estetske vrijednosti, koji ujedn obaštini i iznimno značajnu nematerijalnu/duhovnu vrijednost.

Institucionalna zaštita Skenderije imperativ

Kaluder Agić je dugogodišnja članica Odbora za urbanizam i upotrebu lokalnog zemljišta Grada Sarajeva. 

Studij arhitekture je završila na Tehničkom univerzitetu u Beču, gdje je imala priliku podrobnije izučavati problematiku zaštite spomenika, njihovu konzervaciju i revitalizaciju.

Dugi niz godina je radila i na dokumentovanju i očuvanju planske građe javnih i stambenih objekata kroz proces digitizacije. 

Aida Koluder Agić, vijećnica u Općinskom vijeću Centar Sarajevo

Kao relevantan sagovornik iz struke, kaže da je nužno staviti cijeli kompleks Skenderije pod institucionalnu zaštitu. 

"Nužnost stavljanja cijelog kompleksa Skenderije pod institucionalnu zaštitu nameće se kao imperativ.", kaže Koluder Agić. 

U cilju smirivanja javnosti i iznalaženju optimalnog rješenja, podsjeća da su u septembru 2019. godine Vlada KS, Asocijacija arhitekata u BiH i KSC Skenderija organizovali su panel diskusiju pod nazivom "Novi život Skenderije".

Ovim je otvoren dijalog između građana i institucija, koji predstavlja značajan, ali nažalost nedovoljan iskorak, za iznalaženje trajnog rješenje ovog problema.

"Svjedoci smo da se već duži niz godina informacije o mogućoj prodaji Skenderije, potencijalnom kupcu, visini investicije, njenom rušenju, te predikcijama o "novom izgledu", vrlo tendenciozno plasiraju u javnost. Također je vrlo upečatljivo da se ova tematika, u jednom kontinuitetu aktualizira neposredno pred i nakon izbora. Neposredno nakon ultimativnih izjava koje uznemire javnost.", pojašnjava Koluder Agić.

Izborna aktualizacija teme Skenderija 

To je vjerovatno i uzrokovalo da se 2022. godine ponovo aktualizira ista tema.

"Iznimno zabrinjava informacija da je zatražen prestanak važnosti Odluke o kompleksu Skenderija kao općeg dobra. Kao i činjenica da su se ponovo intezivirale aktivnosti glede ukidanja Zaključka Skupštine KS po pitanju Studije o vjetrokoridorima. Na ovom mjestu važno je istaći da sama Studija nije sveobuhvatna analiza problema, te se samim tim ne može tretirati kao apsolutna.", kaže.

No međutim, s obzirom da je u KS još uvijek na snazi Urbanistički plan iz 1986. godine, a donošenje novog još uvijek nije ni na vidiku, Zaključak, kaže, predstavlja jedinu branu ka otvaranju Pandorine kutije izmjena regulacionih planova na ovom, kao i na mnogim drugim lokalitetima širom KS.

"Mišljenja sam da se i nedavne turbulencije u Općini Centar, koje su uzrokovale pokretanje opoziva načelnika Srđana Mandića, također mogu dovesti u vezu sa ovom problematikom. Naime, na primjeru pokušaja izgradnje objekta Centralne banke na lokalitetu parka "Prof.dr. Nijaz Duraković" – Hastahana načelnik Mandić je jasno stavio do znanja da poštuje i podržava volju građana, a ne investitorskog urbanizma. S obzirom da su i građani i struka rekli NE rušenju Skenderije, rekli NE investitorskom urbanizmu, sasvim je jasno da je načelnik Mandić realna smetnja za realizaciju projekta "Mali Dubai", naglašava.

Podsjeća da je u toku posljednje decenije, arhitektura Socijalističke Jugoslavije ušla u svjetski kanon arhitektonske teorije i istorije, i privlači pažnju globalne ekspertne publike.

"Tužno je što jako mali broj ljudi na vlasti zna šta je nama Skenderija. Tužno je što nas stranci moraju podsjećati ko smo mi i kolika je vrijednost i posebnost našeg kulturno-historijskog naslijeđa." kaže Koluder Agić.

Zaštita naslijeđa

Najuticajniji muzej moderne umjetnosti na svijetu, njujorški Museum of Modern Art (MoMA) ponosno je prezentovao izložbu pod nazivom "Prema betonskoj utopiji: Arhitektura u Jugoslaviji, 1948-1980" (Toward a Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948-1980) koja se bavi arhitekturom bivše Jugoslavije.

"Djela bosanskohercegovačke moderne arhitekture nastala u ovom istorijskom okviru su prepoznata po svojim regionalnim specifičnostima i velikom stepenu inovativnosti. Dok su od strane bosanskohercegovačkih institucija za zaštitu graditeljskog naslijeđa potpunozanemarana, fizički oronula i minimalno zastupljena u kurikulumima obrazovnog sistema na svim nivoima, uključujući obrazovanje arhitekata i naučno-istraživački rad.", pojašnjava Koluder Agić.

Problem zaštite naslijeđa 20. vijeka je globalni problem, te su s tim u vezi Njemački muzej za arhitekturu (Deutsches Architekturmuseum - DAM) i Wüstenrot fondacija formirali bazu podataka ugroženih brutalističkih objekata pod nazivom #SOSBrutalism.

"Više od 1.600 zgrada brutalističke arhitekture nalazi se u ovoj bazi i, na svu sreću, naša KSC Skenderija je jedna od njih. Cilj projekta je zagovaranje očuvanja i promocije ovih zgrada, a ja se iskreno nadam da ćemo udruženim snagama uspjeti sačuvati našu Skenderiju.", zaključila je. 

N.K