Tko (ne)mjeri – Dva su razloga zašto je zrak u Mostaru nezdrav

Indeks kvalitete zraka, izmjeren u srijedu 7. veljače u 8 sati, iznosio je 176, što spada u kategoriju nezdravog zraka, te se savjetuje osjetljivim skupinama građana da izbjegavaju duže ili naporne aktivnosti na otvorenom, dok bi svi ostali trebali smanjiti aktivnosti vani. Posljednjih dana, prema aplikacijama za očitanje kvalitete zraka koje podatke dobivaju s mjernih postaja, vrijednosti zagađenja zraka su izuzetno visoke. I dok jedni tvrde kako u Mostaru 'nikada nije bilo ovako', drugi da je 'prije bilo i većih zagađenja, no nije bilo medija koji bi brujali o njima', provjerili smo koji su stvarni razlozi ovim brojkama.

Dva su faktora ''Iako Mostar nije u kategoriji sa Sarajevom, Zenicom i primjerice Tuzlom, sama činjenica da je ovo urbana sredina, u kojoj živi velik broj ljudi, te cirkulira mnogo vozila, u zimskom razdoblju kada su stabilni vremenski uvjeti, dovodi do ovakvih zagađenja'', rekao je za Bljesak.info Enis Krečinić, stručni suradnik sektora Životne sredine koji djeluje pri Federalnom hidrometeorološkom zavodu. Kako objašnjava Krečinić, izvor zagađenja u Mostaru se može svesti na dva faktora: kućna ložišta i promet.

''Ne mogu reći da je to normalno, ali za naše podneblje, uvjete, mentalitet i našu socijalnu kartu je to nešto što se očekuje u zimskom razdoblju. Obzirom da je mjerna stanica smještena na Bijelom brijegu, naselju koje je sačinjeno od velikog broja kuća, gdje se stanovnici većinom griju na drva, ovi podaci nas ne iznenađuju. U Mostaru se, obzirom da ne postoji grijanje na plin, ljudi pretežno u zimskom razdoblju griju na struju ili na drva. Tamo gdje se loži, naravno uvijek postoji i mogućnost zagađenja. Tako da Mostar u ovom razdoblju koliko mi mjerimo, a ne mjerimo mnogo, to je nekih godinu i pol dana, ima prekoračenja što je i očekivano'', navodi Krečinić.

S druge strane, u ljetnom razdoblju, kako navodi, Mostar ima povišene koncentracije ozona, što je sasvim normalno, odnosno prirodan faktor, jako sunce i visoke temperature.

''Mostar nema nekih svojih drugih izvora zagađenja. Nedavno je bila situacija s deponijom guma, no naša stanica je dosta udaljena od te lokacije pa nismo registrirali nikakva prekoračenja koja bi mogla upućivati da je to došlo s deponije'', dodao je.

Ističe kako ovakve brojke za naše podneblje nisu alarmantne, budući da se u zimskom razdoblju po pravilu jave ta prekoračenja te navodi kako su u godinama iza nas, kada je Mostar imao industriju, sigurno zagađenja bila i veća. 

Da je Mostar u Švedskoj...

''Da se Mostar kojim čudom nalazi u Švedskoj, ovo bi bili alarmantni podaci, ali obzirom da se nalazi u Bosni i Hercegovini, to je za nas manje više normalno. Mi smo na to zagađenje navikli, uvijek ga je bilo, bit će ga u budućnosti, nećemo mi riješiti taj problem tako lako. Ponavljam, u Mostaru nije alarmantno kao u drugim gradovima BiH, ali se u zimskom razdoblju jave ta prekoračenja. Ne traju dugo, zbog same situacije da je Mostar grad koji je na otvorenom, prozračan, postoji stalno strujanje vjetra, tako da Mostar, iako zabilježi ta zagađenja, to traje dan, dva tri i nakon toga nema tih promjena'', ističe stručni suradnik sektora Životne sredine.

Tvrdi kako su ova zagađenja zasigurno nešto za što se i mogu ''uhvatiti'' liječnici, no da se o tome mnogo i ne govori.

''Samo zagađenje utječe na zdravlje građana. Isto kao i zagađena voda, zrak je nešto bez čega ljudi ne mogu. Ne utječe u datom trenutku, da ćete se vi odmah zbog povišene prašine otrovati, nećete moći disati, ali u nekoj budućnosti, kao što vidimo tu situaciju, nemamo točan broj statistika. No, činjenica je da je velik broj karcinoma pluća kod nas, i svega ostalog. Sve se to nekako veže na loše zdravstvo, na hranu, na ono što konzumiramo. No nitko ne spominje zrak, a i on je jedan od tih faktora, tako da dugotrajno izlaganje nečemu, poput pušenja cigareta, sigurno će nakon određenog vremena utjecati na zdravlje ljudi, na pojavu nečega, ne kod sviju ali sigurno kod nekih rizičnih skupina'', naveo je Krečinić. 

Dodaje kako Mostar ima jedan problem koji je specifičan, a to je činjenica da trenutno postoji samo jedna stanica za monitoring kvalitete zraka koja je funkcionalna, dok ona druga, iz zasada nepoznatih razloga, nikada nije profunkcionirala. Naime, Federalno ministarstvo okoliša u turizma je prije nekih desetak godina, kako govori Krečinić, po cijeni od oko 350 tisuća KM, nabavilo još jednu stanicu, koja je prepuštena Gradu Mostaru, koji ju je zatim ustupio mostarskom Sveučilištu, nakon čega joj se gubi svaki trag.

'Izgubljena' mjerna stanica na Sveučilištu

''U Mostaru službeno postoje dvije stanice za mjerenje, onu kojom upravlja Federalni hidrometeorološki zavod, koja je smještena na Bijelom brijegu. Druga stanica se nalazi na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti u Mostaru, u sklopu kampusa. To je isto jedna od stanica federalne mreže koju je nabavilo Federalno ministarstvo ali ta stanica nikad nije proradila, niti je ikad jedan podatak s te stanice bio dostupan javnosti'', govori Krečinić i dodaje kako je razlog tomu očigledno, kao i svemu kod nas, određena politička pozadina.

"Ta stanica je bila jedna od najskupljih ikad nabavljenih, po cijeni od oko 350 tisuća KM, prije deset godina. Nabavilo ju je Federalno ministarstvo okoliša i turizma, tada dodijelilo Gradu, Grad proslijedio Sveučilištu, nakon čega je se gubi trag toj stanici i tim podacima zbog i neodržavanja i neadekvatnog rukovanja tom opremom i slično. Podatak je plaćen iz proračuna Federacije ali nikad nije objavljen i nitko nije imao koristi od njega. Mi smo i pisali, vršili urgencije, ali nikad ništa'', navodi.

Ističe kako, u skladu sa zakonom, svi koji mjere u FBiH su dužni podatke dostavljati Federalnom hidrometeorološkom zavodu, kao Federalnom referentnom centru za zrak, no da Sveučilište to nikad nije uradilo.

''Uvijek su bili neki izgovori, je li neispravna stanica, pa nema tko i slično tomu. Uglavnom podatke s te stanice mi nikada nismo dobili'', zaključuje naš sugovornik.

I novinari portala Bljesak.info ranijih godina su pokušali stupiti u kontakt s nadležnima u Mjernoj stanica za kvalitetu zraka u Mostaru, koja djeluje pri Sveučilištu, no nikada nismo dobili informaciju zašto ova stanica nije u funkciji.