Budžet HNK-a za 2024. veći od 360 milijuna KM, novac za turizam, sindikate, mlade

Pred Skupštinom Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) se u petak našao prijedlog Proračuna za 2024. godinu, koji iznosi 366.231.175 KM.

Predsjednica Vlade HNK-a Marija Buhač smatra kako će ovakav proračun osigurati financijsku stabilnost i likvidnost Kantona.

"To je bio naš primarni cilj u odnosu na stanje obveza koje smo zatekli, ali i na očekivanu naplatu prihoda. U Proračunu je osigurano dodatnih 23 milijuna KM  za plaće i doprinose na plaće za proračunske korisnike. Znamo da su ranije preuzete obaveze po kolektivnim ugovorima, koje se prije svega odnose na policijske službenike, pravosudna tijela, korisnike proračuna unutar Vlade te osnovne i srednje škole. Samo u osnovnim školama povećanje plaća iznosi 10 milijuna KM, a u srednjim od 2,5 milijuna KM po novim ugovorima", izjavila je Buhač te dodaje kako su proračunom osigurana sredstva i za sistematske preglede policijskih službenika u HNK-u te dodatno zapošljavanje policajaca.

Izrazila je zadovoljstvo što su u proračun uspjeli implementirati dio programskih smjernica.

"Prije svega mislim na subvenciju poreza mladima za kupnju prve nekretnine i subvenciju plaćanja rente za izgradnju prve nekretnine što je bila više puta inicijativa. Budući da nismo htjeli ugroziti lokalne zajednice, pošto je to isključivo njihov prihod, išli smo na subvenciju", kazala je predsjednica Vlade HNK-a.

Kako je kazala, Proračunom su osigurana sredstva za početne osnove za primjenu programskih smjernica za izradu projekta studije digitalizacije javne uprave, za izradu strategije razvoja turizma, kao i energetske učinkovitosti u Županiji.

Ministar financija HNK-a Adil Šuta potvrdio je kako je proračun, u odnosu na Nacrt, izmijenjen.

"Što se tiče Proračuna prijedlog je da on bude 366,231.175 KM, što je  za 12.856.620  KM veće u odnosu na Nacrt. Mi smo kroz ovaj prijedlog Proračuna, na osnovu rasprave skupštinskih zastupnika, njihovih prijedloga i primjedbi  te osnovu stvarnog stanja izvršenja za 2023. godinu, kao i federalnog proračuna koji je usvojen, sagledali sve podatke, adekvatno planirali prihode i rashode te shodno tome uveli određene nove stavke", rekao je Šuta.

Naglasio je kako je Proračun "razvojni i socijalan“.

"Proračun uključuje i sve druge potrebe u skladu sa zakonskim propisima, kolektivnim ugovorima, odredbama koje je donijela Vlada i zakonima Skupštine. Ono što je zanimljivo je da smo za mlade planirali 750.000 KM subvencije za pogodnosti prvih nekretnina, a planirali smo i za predškolski odgoj i izradu novog zakona 100.000 KM. Također, značajna sredstva su planirana za ceste, infrastrukturu, turizam, obrazovanje, poljoprivredu, gospodarstvo. Planirali smo sredstva i za e-Vladu te sve ostale stvari za koje smatramo da možemo pokrenuti i realizirati u idućem razdoblju", potvrdio je županijski ministar financija.

Osvrnuo se i na zahtjeve Koordinacije sindikata korisnika Proračuna HNK-a.

"Mi smo realno i objektivno pristupili izradi prijedloga Proračuna, poštovat  ćemo sve postojeće kolektivne ugovore, sa sindikatima smo razgovarali i razgovarati ćemo, pratiti ćemo trendove ostvarenja prihoda za prva tri mjeseca i tek ćemo tada moći vidjeti određeni presjek, što nam j učiniti  i da li ćemo imati prostora za realizaciju određenih stvari. Razumijemo njihove potrebe, a težit ćemo tome da imamo socijalno adekvatan dijalog sa svim sindikatima koji djeluju na području HNK-a", poručio je Šuta.

Pred zastupnicima će se naći i Odluka o usvajanju Nacrta dopune Prostornog plana HNK-a, koju je kratko prokomentirao predsjedavajući Skupštine HNK-a Džafer Alić.

"Ovaj dio nacrta je urađen u skladu sa studijom koju je radilo stručni institut i koji je donio određene preporuke. Na osnovu javne rasprave će se  uvažiti potrebe javnosti, moramo pomiriti interese javnosti i ovo što navodi struka, koja nas usmjerava", kazao je Alić.

Osvrnuo se i na sve češće spominjane solarne elektrane odgovorivši na pitanje ima li HNK adekvatnu energetsku infrastrukturu te kako ''solari'' utječu na okoliš.

"Taj dio vezan za vodove, tzv. energetske magistrale  na koje se priključuju  energetski objekti je svakako jedna od polaznih osnova za izradu studije. Ne možemo nešto raditi ako nemamo načina da tak kapacitet uključimo i stavimo u funkciju. Tema vezana za utjecaj na okoliš je još otvorena, otvorena je na razini Europe i svijeta te se još uvijek  istražuje. Mislim da tu moramo ići oprezno, da ne uradimo pogrešan korak i gdje će nas ''glava zaboljeti'' za 20 godina. Moramo biti oprezni te ostaviti mogućnost da se u okolišnim dozvolama na procjenjuje taj dio utjecaja svakog posebnog objekta za kojeg se bude izdavala dozvola", zaključio je Alić.