Bićo: Uvodi nam se strategija zbog koje poljoprivrednici protestuju širom Evrope

Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva jučer prihvatila Strategiju poljoprivrede i ruralnog razvoja Federacije BiH 2021-2027. godina, koja će sa utvrđenim Prijedlogom odluke biti upućena Parlamentu Federacije BiH na usvajanje.

Iz Vlade su naveli kako je ova strategija osnovni srednjoročni strateško-razvojni dokument kojim se utvrđuju politike, ciljevi i mjere za razvoj poljoprivrede i ruralnih područja u Federaciji BiH u periodu programski usklađenom sa periodom trajanja aktuelne Zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije (do 2027.).

Navedeno je da Strategija, između ostalog, donosi novi pristup razvoju ruralnih područja i povećava obim investicija uz povećanje udjela javnih sredstava u podrškama investiranju.

Promovira se novi koncept povezivanja poljoprivrednih proizvođača sa otkupljivačima i prerađivačima, baziran na uspostavljanju snažnih proizvođačkih grupa i organizacija proizvođača, s posebnim naglaskom na razvoj poslovanja poljoprivrednih zadruga i organizovanje poljoprivrednika u okviru zadružne organizacije.

U saopćenju Vlade se navodi da se novom strategijom stimulira povećanje kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, uvođenje i održavanje međunarodnih standarda, te smanjenje negativnih uticaja na okoliš.

"Direktna plaćanja se pojednostavljuju i pretvaraju u jedinstvena plaćanja po hektaru i po uslovnom grlu stoke, što ostavlja prostor kantonalnim ministarstvima da svoje proizvodnje koje su za njih od posebne važnosti dodatno podrže iz svojih budžeta, pri čemu bi svi proizvođači na prostoru Federacije BiH trebali imati što ujednačenije uslove za proizvodnju s obzirom na stepen podrške", navedeno je u saopćenju.

Protesti pokazuju šta znači evropska strategija

Ipak, u Udruženju poljoprivrednika FBiH nisu nimalo fascinirani predloženom strategijom.

Naprotiv, smatraju da će donijeti dosta štete poljoprivrednicima u budućnosti, ali su, kažu, svjesni da je ovaj dokument obaveza na putu ka Evropskoj uniji.

"Evo, pokazuje se u Evropi šta znači ta evropska strategija. Ima li trenutno ijedne države u Evropi da se poljoprivrednici nisu digli, i da ne blokiraju sve upravo zbog provođenja te strategije, kakva se nama sada ovdje uvodi i nameće. Ali, riješili smo da idemo u Evropu, i šta je tu je", ističe za Buku Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Napominje kako je strategija doživjela određene promjene u odnosu na dokument koji je bio u nacrtu prošle godine.

"Nakon naših sugestija u nekoliko navrata ta strategija je doživjela neke promjene. Da je usvojena u onom izvornom obliku kakva je bila, ona bi sahranila domaću poljoprivrednu proizvodnju. Glupo je da se vlast u 2024. godini bavi dokumentom kojim se trebala baviti 2021. Biće validna dvije godine i opet će se morati praviti nova. Po obećanju ministra poljoprivrede, ova godina će se provoditi po starim pravilima, i neće se odmah uvoditi ovo što je nama najviše sporno, a to je plaćanje po grlu i hektaru, i neće biti nekih limita koje predviđa nova strategija. Ja lično ne vjerujem u obećanja, vjerujem samo u ono što piše na papiru. Mi smo na osnovu obećanja i došli ovdje gdje jesmo sada", kaže prvi čovjek Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Na pitanje zbog čega je poljoprivrednicima sporna isplata poticaja po grlu i hektaru, kaže: 

"Našim proizvođačima je vrlo bitno što je do sada praksa bila da je plaćanje poticaja išlo po litru mlijeka i po kilogramu. Nova strategija predviđa da to ide po grlu stoke i po hektaru zasijanog zemljišta. Kada se ode na plaćanje po grlu i hektaru mnogi će zatvoriti farme, jer nismo mi dovoljno jaki ni spremni za to provođenje. Po litru je puno bolje, jer proizvođač za svaki litar mlijeka dobije poticaj i dobija ga tokom cijele godine, odnosno kvartalno. Po novoj strategiji će biti po proizvodnom grlu, što nije dobro. Koliko si grla prijavio, toliko će ti se obračunati poticaja. Koliko god bi po grlu izdvajali sredstava, oni ne mogu pokriti troškove proizvodnje, i neće se više niko truditi da proizvodi mlijeko. Vrijeme će pokazati sve. Ta strategija će kod nas biti nepovoljna, a evo pokazalo se da je nepovoljna i u Evropi, što nam pokazuju i ovi protesti u zemljama gdje se ogroman novac izdvaja za poljoprivredu. Dakle, ljudi propadaju pored tolikih budžeta. Jedna Njemačka pola budžeta izdvaja za proizvodnju hrane i ljudi izašli na ulice zbog toga što im planiraju ukidanje poreskih olakšica na dizel koji se koristi u poljoprivredi", naglašava Bićo.

Doveli su nas do zida da se to mora prihvatiti

Što se tiče metode isplate poticaja po hektaru zasijanog zemljišta, kaže da ni ona neće ići u prilog domaćim proizvođačima.

"Do sada je bila praksa da ako proizvedeš tonu pšenice, dobiješ poticaj za tonu pšenice. Po novoj strategiji će biti da, ako posiješ deset hektara, dobit ćeš poticaj za deset hektara, bez obzira na kulturu, odnosno bez obzira šta si posijao na tih deset hektara. Kod nas je do sada bila ta održiva proizvodnja, kada se ode na hektar to će izjednačiti sve proizvodnje. Međutim, nije isto proizvoditi mrkvu ili pšenicu. Nije isto proizvoditi kruške i kukuruze, nije isto proizvoditi masline i špinat, a strategija to predviđa – zasijana površina. To nije dobro, jer različiti su troškovi u proizvodnji bilo čega. Imate neke kulture oko kojih nemate puno posla, a imate kulture koje iziskuju stotinu nekih troškova, poput oranja, frezanja, sjemena, zaštite. Doveli su nas do zida da se to mora prihvatiti, pa vidjet ćemo dugoročno gdje će nas ovo odvesti. Mislim da ćemo imati probleme s novom strategijom", podvlači Bićo.

Smatra kako će u budućnosti mnogi odustajati od proizvodnje kada nova strategija stupi na snagu.

Problematičnim smatra i to što se strategija izrađivala prije popisa poljoprivrede.

"Popisa u poljoprivredi nismo imali posljednjih 60 godina. Mi ne znamo čime raspolažemo, koliko obradivih površina imamo, a uradili smo strategiju na nešto nevidljivo. Kod nas ima više ljudi koji obrađuju zemlju a ne ostvaruju poticaje od onih koji ostvaruju. Mnogi ne mogu ostvariti poticaje, jer nemaju potrebne papire, ugovore, ne koriste svoju zemlju. Ne možeš ostvariti poticaj ako nemaš sve papire, a ljudi proizvode jer im treba hrana, a to država ne vidi. Mora se ići po redu, kuća se od temelja pravi", kaže.

Navodi kako u novoj strategiji stoji kako ćemo imati pristup evropskim fondovima, ali to, kaže, nije tačno.

Napominje kako ćemo pristup fondovima imati tek kada budemo imali jedinstvenu državnu instituciju koja će se baviti poljoprivredom.

Sjetva dolazi za 15 dana, a nismo ni blizu poticaja

Pojašnjava kako im je iz federalne Vlade predstavljeno da je usvajanje nove strategije uslov za usvajanje programa poticaja za 2024. godinu.

"Po svim agro rokovima kasni se dobrano. Sjetva nam dolazi za 15-ak dana, a mi nismo ni blizu poticaja. Strategija je tek usvojena na Vladi, sada treba ići na oba doma federalnog Parlamenta. Poslije toga službene novine i prođe mart mjesec. Poslije toga ide izrada programa poticaja, a taj dokument mora ići na javnu raspravu, na usaglašavanje s poljoprivrednicima, a potom i on mora proći Vladu i parlamentarnu proceduru. Dok se sve to sačini i usvoji, pa objavi u službenim novinama, pa dok kantoni obrade zahtjeve, mi ćemo sigurno doći i u treći kvartal ove godine, a da nećemo imati poticaje. I to duboko u treći kvartal. Već se duguju poticaju za oktobar, novembar i decembar prošle godine i to nije moguće isplatiti dok se ne usvoji program za ovu godinu, jer taj zadnji kvartal se prenosi u naredni budžet radi specifičnosti proizvodnje. Dakle, kada prođe mart, to će biti dva kvartala, odnosno već šest mjeseci kašnjenja poticaja za mlijeko", objašnjava Bićo.

Kredite vraćali prodajom stoke

Zbog svega navedenog, kaže, mnogi od poljoprivrednika neće imati sredstava za pokretanje proizvodnje.

"Ljudi sada ne mogu ni podići kredit za proizvodnju, jer su prošle godine koja je bila katastrofalna već imali kredite koje nisu mogli vratiti na vrijeme jer nisi imao proizvodnju. Suša, grad, oluja, poplave i sve ostalo što je uništavalo proizvodnju. Ljudi su vraćali kredite zalihama i prodajom stoke. Apoteke sada ne daju robu na čekanje, odnosno da platiš kad legnu poticaji. Toga više nema, jer je sve toliko labavo i ne vjeruje više niko nikome. A svakako je i preskupo kad uzimaš na čekanje, odmah ti bude 30 posto skuplje",  zaključuje Bićo za Buku.