Crna Gora neće učestvovati u izgradnji hidroelektrane Buk Bijela

Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore odbilo je prijedlog predsjednika RS Milorada Dodika da učestvuje u izgradnji hidroelektrane Buk Bijela. 

Dodik je prošle sedmice na sastanku sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem pozvao susjednu državu da se uključi u projekat na Drini kod Foče, te da ga više ne blokira. 

U saopćenju iz Dodikovog kabineta je tada navedeno da "ukoliko ima nastojanja da se Crna Gora vrati u taj projekt", on je "izrazio spremnost da to prihvati".

"Mi nudimo Crnoj Gori da se uključi u ovaj megaprojekt. Ako neće, onda da nas ne blokiraju", kazao je tada Dodik.

On je rekao da projekt sada ne zadire i ne potapa vode u Crnoj Gori.

Iz ministarstva energetike i rudarstva odgovorili su da je to pitanje završeno još 2004. godine. 

"Za ministarstvo energetike i rudarstva pitanje izgradnje hidroelektrane Buk Bijela je završeno još 2004. godine skupštinskom Deklaracijom o zaštiti rijeke Tare, ali i Unescovim izvještajem iz 2005. godine čime je stavljena tačka na ideje o gradnji hidroelektrana na ovom području koje bi mogle utjecati na "suzu Evrope" - navedeno je iz ovog resora Vijestima na pitanje o mogućem učešću Crne Gore u izgradnji ove hidroelektrane.

Inače, Vlada Crne Gore, čiji je predsjednik tada bio Milo Đukanović, u aprilu 2004. godine dala je načelnu saglasnost da sa RS gradi hidroelektranu.

Tada je predviđana visoka brana, a njena akumulacija dolazila bi do ušća Tare i Pive na crnogorskoj teritoriji. 

Nakon toga, došlo je do protesta ekoloških organizacija i građana. Skupili su više od 11 hiljada potpisa i predali tu peticiju Skupštini. 

Parlament je u decembru iste godine glasovima opozicije, dijela manjinskih stranaka i SDP-a usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare.

Nakon toga u RS je rađen novi projekt kojim je predviđena niža visina brane.

Dodata je još jedna hidroelektrana na Drini, nizvodno blizu Foče.

Zatim su projekt njihove izgradnje započele RS i Srbija, koji su o tome potpisali sporazum 2020. godine.

Finansijeri bi bili Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda RS kroz zajedničko preduzeće Hidroelektroenergetski sistem Gornja Drina.