Doktor muškarcu u Kneževu napisao da čuva trudnoću

Da i dalje ima onih koji otvaraju bolovanje ne zato što su bolesni, već iz nekih drugih razloga, pokazuje podatak da je lani usljed vanredne ocjene privremene nesposobnosti za rad više od polovine radnika vraćeno na posao.

Broj lažnih dijagnoza, tvrde poslodavci, povećava se uprkos naporima nadležnih da se ovom problemu stane u kraj, ističući da ima i bizarnih slučajeva poput muškarca iz Kneževa koji bolovanje pravda doznakom na kojoj je naznačeno da čuva trudnoću.

Sa takvom malverzacijom susreo se direktor i vlasnik "Dermala" Radenko Bubić koji kaže da je u njegovoj firmi svakog mjeseca prošle godine na bolovanju bilo između 180 i 200 zaposlenih.

"Malo ko ide na bolovanje jer je bolestan. Ima radnika koji na posao ne dolaze i po četiri godine, dok istovremeno odlaze u inostranstvo da rade. Imamo ta saznanja, ali nemamo zvaničan dokaz, jer ne možemo tražiti od graničara podatak da li je on prelazio granicu. I sad nekom ko je godinama na bolovanju moram za 200 maraka povećati platu, to nema nikakve logike. Mi imamo slučaj u Kneževu gdje je muškarac na bolovanju jer, kako piše na doznaci, čuva trudnoću. Kažu, doktor pogriješio. Ne može pogriješiti. Da ne spominjem slučajeve da na posao ne dolaze zato što su veče prije u kafani prepili", kazao je Bubić za "Glas Srpske".

Prema njegovim riječima, bilo je i slučajeva da zbog svadbe svi članovi i jedne i druge porodice koji rade u ovoj firmi otvore bolovanje.

"Može se tolerisati procenat od osam odsto ukupnog broja radnika na bolovanju u odnosu na broj zaposlenih, dok je deset odsto već alarmantno. Međutim, kod nas je sada čak 15 odsto zaposlenih na bolovanju", kazao je Bubić koji ističe da većina poslodavaca zbog komplikovane procedure i nepovjerenja u sistem kontrole ne poseže za dokazivanjem lažnih bolovanja.

Iz tog razloga lani su, dodao je, tek za nekoliko radnika zatražili provjeru bolovanja, koja su se ispostavila kao uredna.

"Teško je stati u kraj radnicima koji su otvorili bolovanje, a nisu bolesni jer je to, između ostalog, komplikovan proces, zbog čega se rijetki poslodavci upuštaju u to. Najveći problem je to što sredstva od onih koji vrijedno rade dijelimo i na one koji zloupotrebljavaju ovu mogućnost i koriste svaku priliku da odu na bolovanje", rekao je Bubić.

Zloupotreba prava

Direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić istakao je da je u protekle dvije godine evidentan rast broja zloupotreba vezanih za korišćenje bolovanja, zbog čega je potrebno pojačati aktivnosti svih subjekata u RS, prije svega Fonda zdravstvenog osiguranja uz saradnju sa poslodavcima kako bi ova anomalija bila suzbijena.

"S druge strane, i poslodavci treba da iskoriste svoju mogućnost da u saradnji sa određenim komisijama istraže svaku potencijalnu zloupotrebu bolovanja. Pohvalio bih aktivnosti Fonda koje sprovodi o pitanju lažnih bolovanja, jer neodgovorni pojedinci na ovakav način urušavaju produktivnost u kompaniji, kao i održivost finansiranja zdravstvenog sistema Republike Srpske", kazao je Aćić.

S druge strane, predsjednica Saveza sindikata Ranka Mišić ističe da 0,02 odsto radnika koji su, kako kaže, navodno zloupotrijebili bolovanje trenutno predstavljaju najveći problem poslodavcima, koji "o činjenici da je svakom trećem radniku uskraćeno jedno od elementarnih prava iz Zakona o radu, a svakom drugom pravo na zaštitu zdravlja na radu ćute".

"Nijedan radnik sam sebe u RS ne pregleda i ne upućuje na bolovanje. Radnici nerado idu na bolovanje, jer im ionako male plate budu smanjene za 30 odsto, a bilo je i onih koji na posao dolaze uprkos bolesti jer ne mogu preživjeti i kupiti lijekove koje moraju da piju", kazala je Mišićeva.

Procedure

Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, tokom prošle godine vanrednu ocjenu bolovanja zatražilo je 90 poslodavaca za 114 radnika, od kojih je 63 vraćeno na posao. Godinu ranije ovaj postupak pokrenulo je njih 52 za 57 radnika, od kojih je 29 vraćeno na posao.

Vanrednu ocjenu bolovanja, istakli su u Fondu, nije moguće tražiti za radnike koji se trenutno ne nalaze na bolovanju, već su bolovanje koristili nekada ranije i sada već rade, budući da su imali i takvih zahtjeva od pojedinih poslodavaca, koji su dužni da uz zahtjev navedu razloge ili dostave dokaz zbog čega sumnjaju da je odsustvo radnika neopravdano.

"Mogućnost da poslodavci od Fonda traže provjeru opravdanosti bolovanja za svoje radnike postoji odranije. Razlika u odnosu na vanrednu ocjenu je u tome što te kontrole vrše kontrolori Fonda, a ne prvostepene komisije za bolovanja", istakli su u Fondu.

Dodali su da se te kontrole vrše uvidom u zdravstveni karton i medicinsku dokumentaciju i provjerava se da li je ispoštovan pravilnik koji reguliše ovu oblast. U tom slučaju, osiguranici se ne pozivaju na pregled kao što je to slučaj sa vanrednim ocjenama bolovanja.

Kod ove kontrole provjera opravdanosti bolovanja se može sprovesti i za bolovanja koja su završena.

"Kada je riječ o tim kontrolama, lani se obratilo 111 poslodavaca za ukupno 254 radnika. U 55 slučajeva su utvrđene nepravilnosti, poput toga da radnik nije na vrijeme upućen na prvostepenu komisiju ili je bolovanje trajalo duže nego što je naš pravilnik predvidio za određenu dijagnozu", naglasili su u Fondu.

Podsjetili su da se tokom 2022. godine Fondu za kontrolu, odnosno provjeru opravdanosti bolovanja obratilo 114 poslodavaca za 193 radnika, te da su u 35 slučajeva utvrđene nepravilnosti.

"Kada se utvrde nepravilnosti, Fond obično umanjuje mjesečnu tranšu zdravstvenoj ustanovi koja je uputila radnika na bolovanje ne poštujući odredbe pravilnika koji reguliše ovu oblast, u skladu sa ugovorom koji ima sa zdravstvenom ustanovom", kazali su u Fondu, koji snosi troškove neto plata radnika koji su na bolovanju duže od 30 dana.

Podaci Fonda govore da je lani u prosjeku mjesečno zabilježeno oko 17.590 slučajeva bolovanja, dok je godinu ranije bilo 21.300 slučajeva bolovanja.

"Iako je broj slučajeva bolovanja smanjen, trošak Fonda za bolovanja lani je u odnosu na 2022. godini veći za 15 odsto, prvenstveno zbog toga što su Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS povećane osnovice za isplatu plata za vrijeme bolovanja, na primjer trudnicama, kao i za maligne bolesti, gdje se sada plata za vrijeme bolovanja isplaćuje 100 odsto", istakli su u Fondu, čiji je trošak za bolovanja duža od 30 dana lani iznosio oko 33 miliona KM, a u 2022. godini je bio 17,3 miliona KM.

Navode da njihove analize pokazuju da su na prvom mjestu kada je riječ o razlozima bolovanja koja su duža od 30 dana - trudnička bolovanja, pa zatim povrede i trovanja, kao i maligni tumori.

Pravilnik

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS ističu da su u toku izmjene Pravilnika o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad, a koji u skladu sa Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS predviđa konkretne mehanizme kontrole bolovanja s ciljem sprečavanja zloupotrebe ovog prava u praksi.

"Suština prava na naknadu plata za vrijeme bolovanja jeste da ovo pravo koristi onaj ko je bolestan i da se sve eventualne zloupotrebe svedu na minimum. Zbog toga Fond nastoji zajedno sa predstavnicima sindikata i poslodavaca da kontinuirano unapređuje ovu oblast, dok se kontrolnim mehanizmima nastoji spriječiti eventualni pokušaj zloupotrebe sistema i prava iz zdravstvenog osiguranja", istakli su u Fondu.