Enis Hadžimujić: Budućnost turizma Bosne i Hercegovine može biti svijetla

Ovogodišnji Sarajevo Tourism Summit održat će se 24. i 25. aprila 2024. godine u srcu Sarajeva, a nosilac organizacije je Business Concierge Center, prvi i jedini concierge servis u BiH, u suradnji s agencijom Topcom Sarajevo.

Summit će biti obogaćen sa brojnim panel diskusijama, svjetskim govornicima koje će pokriti aktuelne svjetske teme i trendove, te brojnim edukacijama. O međunarodnom karakteru konferencije, istaknutim stručnjacima, izboru tema razgovarali smo sa Enisom Hadžimujićem, jednim od organizatora. 

Već dugi niz godina značajno učestvujete u turističkoj industriji. Što vas je potaknulo na organiziranje ovakve konferencije?

- Organizovanje ovakve konferencije, summita je rezultat dugogodišnjeg angažmana u turističkoj industriji i želje da se doprinese razvoju sektora. Odlučili smo organizovati summit kako bi stvorili platformu za razmjenu ideja, iskustava i najbolje prakse među stručnjacima iz ove industrije.Također, summit je edukativnog karaktera jer želimo da svima onima koji su željni znanja iz ove oblasti omogućimo najbolje i najkvalitetnije predavače.

Prošle godine ste organizovali prvu konferenciju/summit. Jesu li se "izrodili" neki novi projekti, ideje, investiciji na čijoj se realizaciji radi?

- Da, prošlogodišnji summit je bio plodonosan u smislu generiranja novih projekata, ideja i poslovnih saradnji. Radimo na realizaciji nekoliko projekata koji su proizašli iz prošlogodišnje konferencije, čime nastojimo unaprijediti turističku ponudu i infrastrukturu. Zadovoljstvo je bilo i vidjeti nakon održanog summita i uspostavu poslovnih saradnji kompanija učesnika kao i novih prijateljstava. Svi prisutni su već tada izrazili želju da budu ponovo gosti na ovogodišnjem 2. Sarajevo Tourism Summitu.

Koji vam je najveći izazov kao organizatoru i na čemu posebno radite ove godine? Koje novitete pripremate? 

- Najveći izazov kao organizatoru je osigurati kvalitetne sadržaje i sudionike koji će doprinijeti raznovrsnosti tematike. Također, izazov je i pokriti komercijalno i troškove ovako zahtjevnog događaja. Jer ugostiti preko 300 učesnika iz veoma zahtjevne branše nije mala stvar. Ove godine posebno radimo na diversifikaciji programa i uključivanju novih tema koje su relevantne za razvoj turizma. Uvijek težimo da imamo neki ekskluzivitet i najbolje predavače iz svoje struke, tako da ćemo se zaista potruditi da to imamo i ove godine.

Najavili ste dolazak preko 50 vrhunskih internacionalnih stručnjaka iz turizma i srodnih industrija. Možete li nam otkriti nekog eksluzivnog učesnika?

- Zaista je teško izdvojiti nekog od predavača i govornika ali evo po prvi puta u BiH, Sarajevo, iz Londona nam dolazi legenda MICE kongresne industrije Rob Davidson koji će održati uvodno predavanje na temu budućnost ovog segmenta hotelskog poslovanja. Također imati ćemo i vinski master class sa Aleksandrom Marinkovićem poznatijim na društvenim mrežama kao “Dnevna doza vina“. Tu su i zvijezde turističke industrije kao što su Adem Braco Suljić, Marina Franolić, Zafiris Lampadaridis, Nuša Korotaj, Filip Kustura, Aleksandra Tatarac, Miroslav Mladenović i dr.

Od kolikog su međunarodnog značaja ove konferencije u Vašoj struci?

- Konferencija ima značajni međunarodni ugled u turističkoj industriji. Okuplja vrhunske stručnjake iz različitih dijelova svijeta te pruža priliku za razmjenu iskustava i stvaranje poslovnih veza na globalnom nivou. Također ova konferencija, summit stavlja Sarajevo i BiH kako na regionalnu tako i globalnu mapu godišnjih turističkih dešavanja i daje mogućnost stalnog rasta, razvoja i prepoznatljivosti destinacije.

Turizam je strateška razvojna šansa cijele regije, a naša zemlja bilježi dobre rezultate. Na čemu posebno moramo raditi? Koje potencijale imamo, a ne koristimo dovoljno?

- Turizam zaista predstavlja stratešku razvojnu šansu za cijelu regiju, uključujući i našu zemlju. Jedan od ključnih aspekata na kojima trebamo raditi je razvoj infrastrukture. To uključuje poboljšanje prometnih veza, izgradnju i obnovu smještajnih kapaciteta, kao i razvoj turističkih atrakcija i infrastrukture za rekreaciju i zabavu. Investicije u infrastrukturu će omogućiti bolju dostupnost turističkih destinacija, povećati boravak turista i poboljšati njihovo iskustvo.

Također je važno kontinuirano ulagati u promociju turističkih destinacija i brendiranje zemlje kao atraktivne turističke destinacije. Ovo uključuje digitalni marketing, prisustvo na međunarodnim sajmovima i događajima, kao i suradnju s turističkim agencijama i influencerima kako bi se povećala vidljivost zemlje na globalnom tržištu. Posebnu pažnju treba posvetiti razvoju održivog turizma. Naša zemlja obiluje prirodnim ljepotama, bogatom kulturnom baštinom i autentičnim lokalnim iskustvima. Stoga je važno zaštititi ove resurse i promovirati održive prakse kako bi se sačuvala priroda, kultura i tradicija za buduće generacije. Diversifikacija turističke ponude omogućava privlačenje različitih profila turista i smanjuje sezonsku ovisnost. Ukratko, ključni potencijali koje imamo, a još nedovoljno koristimo, uključuju bogatu prirodnu i kulturnu baštinu, autentično lokalno iskustvo, težnju za održivim razvojem i raznoliku turističku ponudu. Fokusiranjem na ove aspekte i kontinuiranim ulaganjem u razvoj turizma, možemo dalje unaprijediti turističku industriju i doprinijeti ekonomskom i društvenom razvoju naše regije.

Koliko se odnos prema gostu, turizmu, razlikuju u svijetu prema tradicijskim vrijednostima? Kako biste u tome pozicionirali prednosti i nedostatke bh. turizma?

- Odnos prema gostu i turizmu varira širom svijeta, ali tradicijske vrijednosti mogu biti značajan faktor u privlačenju turista. Prednosti bh. turizma leže u autentičnosti, gostoprimstvu i bogatoj kulturnoj baštini, dok nedostaci mogu biti nedovoljna promocija i infrastruktura.

Svi učesnici industrije putovanja, od malih iznajmljivača do hotela i destinacija na neki su način digitalizirali svoje poslovanje i ponudu. Koliko BiH koristi prostor za unapređenje digitalne transformacije turizma?

- Iako je većina sektora u turizmu digitalizirana, uvijek postoji prostor za unapređenje. BiH može dodatno iskoristiti digitalne alate za promociju turističkih destinacija, rezervaciju smještaja i poboljšanje korisničkog iskustva. Upravo jedna od tema na ovogodišnjem Sarajevo Tourism Summitu je AI tehnologija u turizmu i upotreba iste na jačanju i promociji turističkih potencijala. Tehnologija je stvar razvoja i uvijek ima prostora za napredak i praćenje svjetskih trendova.

Kako razvoj digitalne tehnologije i njeni proizvodi utiču na turizam? Kako iskoristiti prednosti tehnologije u turističkoj ponudi?

- Digitalna tehnologija ima veliki utjecaj na turizam, omogućavajući lakšu komunikaciju, rezervaciju i personaliziranje usluga za turiste. Iskorištavanjem prednosti tehnologije, možemo poboljšati efikasnost poslovanja i privući veći broj turista.

Šta, prema Vašem mišljenju, čini vrhunsku uslugu u ugostiteljstvu, hotelijerstvu, odnosno turizmu?

- Vrhunska usluga u turizmu obuhvata personaliziran pristup gostu, visok standard kvalitete, brzu i efikasnu komunikaciju te pažljivo osmišljene aktivnosti i sadržaje koji zadovoljavaju potrebe gostiju.

Ima li Bosna i Hercegovina potencijal biti održiva destinacija i kapitalizirati tu dodatnu vrijednost? 

- Jedna od ključnih tema na ovogodišnjem Sarajevo Tourism Summitu jeste upravo održivi turizam i razvoj destinacije u tom pogledu. Dovodimo stručnjake iz regije koji već primjenjuju ovu određene standarde i procedure iz oblasti održivog razvoja. Bosna i Hercegovina ima potencijal postati održiva destinacija ukoliko se pravilno upravlja resursima, promoviše održivi turizam i štiti prirodna i kulturna baština. Kapitalizacija ove dodatne vrijednosti može donijeti značajne ekonomske i društvene beneficije.

Šta je po Vama budućnost turizma Bosne i Hercegovine?

- Budućnost turizma Bosne i Hercegovine može biti svijetla ako se nastavi ulagati u razvoj infrastrukture, promociju destinacija i edukaciju kadrova. Potrebno je fokusirati se na diversifikaciju turističke ponude i prilagodbu trendovima kako bi se ostvario održiv rast industrije.

Razgovarala: Seida Bijedić