PROSJEČNA STAROST OKO 19 GODINA

Vozni park u EU sve stariji, a gdje je onda BiH?

12.03.2024. 09:17 / Izvor: Nezavisne novine
eu

Vozni park u Evropi je sve stari­ji, te prosječna starost automobi­la trenutno iznosi 12 godina i tri mjeseca.

Vozni park u Evropi je sve stariji, te prosječna starost automobila trenutno iznosi 12 godina i tri mjeseca, pokazuju podaci Evropskog udruženja proizvođača automobila (ACEA).

U okviru 28 članica EU, Velike Britanije i članica EFTA, najstariji vozni park ima Grčka, te se u ovoj zemlji voze automobile koji su prosječno stari 17 godina i tri mjeseca.

Nakon Grčke, najstariji vozni park ima Estonija sa prosječnom starošću automobila od 16 i po godina.

Slijedi Češka sa 15 godina i devet mjeseci, Letonija sa 15 godina i dva mjeseca i Poljska sa 14 godina i devet mjeseci.

Najjača ekonomija EU Njemačka ima prosječnu starost automobila od tačno 10 godina.

U ovim podacima vidi se da čak 21 zemlja ima prosječnu starost automobila veću od 10 godina.

Luksemburg ima najmlađi vozni park, sa prosječnom starošću automobila od sedam godina i devet mjeseci, te Austrija i Danska sa osam godina i devet mjeseci.

Ipak, iako je vozni park u Evropi sve stariji, BiH nije ni blizu ovog prosjeka.

Tako je, prema podacima BIHAMK-a, prosječna starost automobila u Bosni i Hercegovini oko 19 godina, 60 odsto voznog parka je starije od 13 godina, dok je gotovo 20 odsto vozila starije od 26 godina.

Sudski vještak saobraćajne struke Ševal Kovačević, kazao je za "Nezavisne novine" da je sigurno da starija vozila više ugrožavaju bezbjednost saobraćaja od novijih.

"Koliko ona više ugrožavaju bezbjednost saobraćaja, to bi trebalo da vidimo na osnovu nekih drugih parametara. Ako se rade redovno tehnički pregledi i ako se prate i održavaju i starija vozila, tu će se smanjiti broj saobraćajnih nesreća. I novo vozilo, ako se zapusti, može izazvati ugrožavanje bezbjednost saobraćaja", naveo je Kovačević.

Na pitanje postoji li mogućnost da se Bosna i Hercegovina približi evropskom prosjeku, Kovačević kaže da je prelazak na hibridna i električna vozila naglo krenuo.

"Mislim da mi nećemo moći da ispunimo standarde koji se zagovaraju godinama, ali i Evropa je sebi zadala žestok tempo. Neće se moći smanjiti tako lako upotrebe fosilnih goriva kako oni misle. Mora se nešto uraditi na ovim rokovima koji su zadati, odnosno da se oni prolongiraju. Vidimo i u Evropi proteste zbog takvih stanja. Zemlje u razvoju ne mogu takve stvari ispuniti odjednom, te sam mišljenja da se moraju neke stvari redukovati", naglasio je Kovačević.

Podsjećamo, Evropski parlament i članice Evropske unije postigli su dogovor da na teritoriji EU od 2035. godine bude zabranjena prodaja novih putničkih automobila i lakih komercijalnih vozila na fosilna goriva.

Prema podacima Evropske unije, saobraćaj je jedini sektor u kojem je emisija štetnih gasova u tri decenije, od 1990. do 2019. godine porasla, i to za 33,5 odsto.

Najveći zagađivač su putnička vozila, na koja u EU otpada 62 odsto ukupnog zagađenja ugljen-dioksidom u drumskom saobraćaju.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti