Pad industrijske proizvodnje povod za reakciju: BiH i dalje trpi posljedice krize

Industrijska proizvodnja u BiH i dalje trpi posljedice krize i smanjene potražnje na evropskom tržištu.

Iako je ukupan promet industrije, u odnosu na decembar, u januaru porastao za 3,7 posto u FBiH, odnosno 2,8 posto u RS, još je njen promet značajno niži u poređenju s januarom prošle godine, i to za 8 posto u FBiH i za 5,8 posto u RS.

"Vlasti u BiH moraju razumjeti da se vremena u kojima poslujemo mijenjaju iz dana u dan. Nakon pandemije koronavirusa i inflacije, rata u Ukrajini koji traje i danas, ne možemo živjeti na isti način kao prije pet godina. Registrovani pad proizvodnje i izvoza je proizvod promjene kompletnog ambijenta u Evropi, recesije, smanjenja kupovne moći i potražnje", kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Evropske zemlje, zbog krize, ali i u strahu od širenja rata, ograničavaju potrošnju i oslanjaju se na vlastite snage.

Za to vrijeme, dodaje Pavlović, administracija u BiH ne pokazuje namjeru da svoje troškove ne prilagođava ekonomskoj situaciji, kao da su izolirane od građana i okruženja.

"Moramo proizvoditi svoju robu za svoje tržište. Ako imamo ovolike kapacitete za proizvodnju hrane, dok istovremeno uvozimo više od 65 posto hrane, onda se stvarno trebamo zapitati ko nas to i gdje vodi", ističe Pavlović.

"Mislim da je sušni period najveći uzrok pada u proizvodnji energije, a hidropotencijal je jedan od glavnih proizvođača struje u RS. Gubitak EPBiH od 140 miliona KM je povod za analize koje će nas dovesti do pitanja jesu li ljudi koji nas vode uopšte normalni", kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Najveći pad, prema podacima entitetskih zavoda za statistiku, zabilježen je na stranom tržištu - 13,2 posto u FBiH i 8,6 posto u RS.