Sporna solarna postrojenja: Mostarci traže poštivanje zakona i zakonit Prostorni plan

Neformalna grupa građana "Zaustavimo nezakonite izmjene Prostornog plana u Mostaru" okupila se u ponedjeljak ispred Gradske vijećnice gdje se održava sjednica s jednom točkom dnevnog reda "Analiza utjecaja na životnu sredinu u prigradskim naseljima nakon izmjene i dopune Prostornog plana Grada Mostara, kojim su planirana solarna postrojenja".

Inače, mještani sedam naselja Grada Mostara ranije su kazali da im nije dozvoljeno nazočiti današnjoj sjednici, pojasnivši da su dobili pismeni odgovor od Kolegija Gradskog vijeća Grada Mostara u kojem stoji da svi zainteresirani građani prijedloge mogu dostaviti vijećnicima jer su vijećnici predstavnici građana.

Predstavnik naselja Miljkovići i Kozice Mario Ćosić rekao je da je zadnji Prostorni plan nametnut od strane gradonačelnika Marija Kordića i predsjednika Gradskog vijeća Salema Marića.

Naglasio je da su, bez stručne analize i lokalne zajednice, ''jednom odlukom dozvolili da se grade solarna postrojenja na mjestu gdje je studija rekla da se mogu graditi vjetroelektrane''.

Ćosić je dodao da se ne slažu s investicijama na brdima oko njihovih naselja i traže brisanje svih područja planiranih za elektroenergetska postrojenja.

"Federalni zakon o lokalnim principima koji se primjenjuju na razini cijele Federacije kaže da se bez suglasnosti lokalnog stanovništva ne može kreirati životni prostor. Ako se nešto radi mimo zakona, to je jedan vid kriminala. Tražili smo da na sjednici svaki predstavnik naselja iznese svoje probleme kroz prezentaciju i da zajedno dođemo do rješenja jer smatram da ni Gradu nije u interesu da ima nezadovoljnu lokalnu zajednicu, a ni investitoru", poručio je on.

Armin Dubljević, predstavnik za naselje Međine traži da se iz ovoga naselja maknu sva postrojenja.

On je pojasnio da je navedeni teren izbačen iz studije, na koju se i Grad poziva, zbog nagnutosti prema naselju.

"Postoji odluka Vlade HNŽ-a iz 2012. godine koja kaže da se mora poštivati Zakon o poljoprivrednom zemljištu i bonitetna karta. Grad Mostar to nije poštovao. Na Gubavici ili Pijescima 60 posto privatnoga zemljišta, oko 12 tisuća duluma, pretvoreno je u građevinsko zemljište. Tražimo poštivanje zakona i zakonit Prostorni plan", pojasnio je predstavnik građana Džemal Kodro ispred naselja Gubavica i Pijesci.

Ako se to ne dogodi, Kodro kaže da će tražiti izjašnjenje druge instance vlasti, odnosno sudske.

"Obnovljivi izvori energije uništavaju neobnovljive resurse. Za jedan megavat električne energije iz solarnih elektrana treba 30 duluma zemljišta. Zelena energija guta zelene površine koji nedostaju Hercegovini. Tisuće duluma poljoprivrednog zemljišta bit će trajno uništeno solarnim elektranama", zaključio je Kodro.