Zeleni poslovni modeli u drvoprerađivačkom sektoru postaju sve značajniji

Drvoprerađivački sektor jedan je od najsnažnijih i najuspješnijih industrijskih sektora u Bosni i Hercegovini s razvijenim poslovanjem unutar i izvan zemlje. Razvoj ovog sektora omogućen je prirodnim bogatstvima zemlje. Prema podacima iz 2020. godine u drvoprerađivačkim poduzećima, kojih je oko 1350 i koja posluju u deset djelatnosti, bilo je zaposleno oko 25.000 radnika. Najviše poduzeća čine pilane (oko 44%), zatim proizvođači ostale građevinske stolarije i elemenata (oko 17%) te proizvođači ostalog namještaja (oko 12%) i ostalih proizvoda od drveta, proizvoda od pluta, slame i pletarskog materijala (oko 10%).

Kao takva, drvna industrija u svom proizvodnom procesu ima različite vrste otpada. Od čvrstog otpada, emisija u zrak, pa do otpadnih voda. Firme troše puno energije, te zeleni poslovni modeli postaju sve značajniji kako bi odgovorili na rastuće zahtjeve za održivošću i zaštitom okoliša.

Predstavnici drvnog sektora podijelili su svoje izazove i iskustva na temu "Zeleni poslovni modeli sa fokusom na drvoprerađivački sektor" na regionalnom događaju u Hrasnici, koji su prošle sedmice organizovali Predstavništvo njemačke privredne komore u BiH AHK i GIZ.

U sklopu događaja učesnicu su čuli dva predavanja koja su dala uvid u modele zelenog poslovanja u drvoprerađivačkom sektoru, kao i njihove izazove i mogućnosti.

​

 

"Primijetili smo da je drvna industrija dosta povučenija od drugih industrija, te smo htjeli čuti koji su to problemi koji tište proizvođače i koji su zajednički potencijali. Naša uloga je da sa partnerima prenesemo sve te poruke i da zajedno tražimo rješenja", poručila je zamjenica direktorice AHK BiH Azra Ramić.

Lamija Rašćić, savjetnica za tehničku podršku GIZ, kazala je da već dugo rade sa sektorima metalne i drvne industrije i da su rezultati jako dobri. 

"Nadamo se da će ovaj susret biti od koristi svim učesnicima i da će dati potrebne informacije o tome kako unaprijediti proizvodnju i napraviti finansijske uštede", kazala je.

Izazovi zelenog poslovanja

Jasmin Gabela, senior consultant kompanije Enova govorio je o izazovima zelenog poslovanja u drvnom sektoru.

Kako je kazao, zeleni poslovni modeli su postali iznenada aktuelni, a zeleno poslovanje je godinama unazad bilo na dobrovoljnoj bazi, prepušteno savjesti proizvođača. 

"Zeleni poslovni modeli se baziraju na procentu koji je više vezan za okolišni aspekt, a koji se bazira na ideji recikliranja, ponovnoj upotrebi materijala, efikasnom upravljanju resursima. Kada govorimo o zelenom lancu snabdijevanja on kreće od same nabavke sirovina koje treba da budu održive sa minimalnim uticajem na okolinu. U samoj distribuciji, transport treba biti sa minimalnim emisijama, te na kraju recikliriranje", kazao je. 

Amela Lepić, Senior Expert Associate CETEOR-a, istakla je u svojoj prezentaciji da globalni trendovi vrše pritisak na kompanije da uspostva zeleno poslovanje. 

"Promjene se vrlo brzo dešavaju i da bi opstali moramo se prilagođavati novim proizvodnim procesima, vještinama, zahtjevima tržišta i kupaca", istakla je.

Pored globalnih izazova, govorila je i mikro izazovima u Bosni i Hercegovini, a to su raspodjela sirovina, nedostatak mašina, nedostatak stručne radne snage, nove tehnologije, aktuelni trendovi, poteškoće u nabavci materijala itd.

Dakle, ključni izazovi u drvoprerađivačkom sektoru jesu potrebe za modernizacijom tehnologije, materijalna efikasnost, digitalizacija proizvodnih procesa i ozelenjavanje proizvodnje. 

"Da bi sustigli i pratili svjetske trendove i izazove, moramo raditi na razvoju vještina. Zeleni poslovi su upravo nadogradnja kompetencija i praćenje digitalnih vještina novih alata i tehnologija", naglasila je Lepić.

Kako je istaknuto, svaka kompanija koja želi da bude zelena, zahtjeva i određene investicije, a većina ih sve to finansira iz vlastitih finansijskih sredstava. Jedna od njih je i Aptha Corp. d.o.o. koja posluje u skladu sa zelenim poslovnim modelom. 

Obilaskom proizvodnje domaćina Aptha Corp. učesnici su na praktičnim primjerima vidjeli primjenu zelenih poslovnih modela, što je dodatno obogatilo njihovo iskustvo. Piljevina ovdje nije otpad, već sirovina za proizvodnju peleta.

"Proizvodni procesi u Fojnici su ekološki završeni i tamo smo jedini koji vrše prečišćavanje otpadnih i industrijskih voda. Benefiti koje dobijamo su veliki i sada sve to preslikavamo na sve ostale fabrike. Imamo znanje, iskusne inžinjere i u njih trebala ulagati", kazali su predstavnici ove kompanije.

Kako napraviti uštede

Inače, ključni potrošači energije u ovom sektoru su kompresori, mašine za obradu drveta, ventilatori na sistemima za otprašivanje, sušare, pumpe i prateća elektrooprema unutar kotlovnice, uređaji za klimatizaciju i dr.

Stoga, uštede je moguće napraviti kroz energijski efikasniji sistemi za otprašivanje, omogućavanje nesmetanog protoka zraka kroz cijevnu mrežu, ugradnju regulacijskih klapni za protok zraka, redovnu kontrola sistema za otprašivanje, zatim energijski efikasniji rad elektromotora, sušenje drveta, korištenjem LED rasvjete u pogonima, energijski efikasnijim kotlovskim postrojenjima, hemikalijama, vodama, otpadom itd. 

Pored toga, potrošnjom energije iz obnovljivih izvora smanjit će se i vrijednost takse za emitirani CO2. Za drvnu industriju kompatibilne tehnologije su fotonaponske elektrane, solarni kolektori i toplotne pumpe. Toplotne pumpe i solarni kolektori proizvode toplotnu energiju koja se može koristiti za različite potrebe (sistemi grijanja, sušare, PTV i druge procesne potrebe), dok fotonaponske elektrane proizvode električnu energiju.

Najveći izazov za implementaciju zelenih tehnologija za industrijska poduzeća svakako predstavlja vrijednost investicije. One koje to uspiju implementirati, proizvode "zeleniji" proizvod koji će se na tržištu više cijeniti i postaju konkurentiji.

Primjena CBAM-a

Proizvođačima drvnog sektora ukazano je i na Mehanizam prilagodbe granice ugljika (CBAM) koji je ključni element zakonodavnog paketa Evropskog zelenog plana, usvojen 25. aprila 2023. godine.

Važno je napomenuti da se drvoprerađivački sektor u Bosni i Hercegovini i dalje oslanja na niske troškove energije, iako postoji rizik da se to promijeni u budućnosti, naročito pod pritiskom Evropske unije kako bi smanjila emisije CO2, posebno kada Bosna i Hercegovina postane dio sistema trgovanja emisijama ili bude podložna karbonskom graničnom prilagodbenom mehanizmu (CBAM) .

CBAM se primjenjuje na uvoz proizvoda/robe u EU iz industrija s intenzivnom emisijom ugljika. Cilj mu je izjednačavanje troškova ugljika sadržanih u domaćim i uvezenim proizvodima, naplaćivanjem naknade za emisije CO2 nastale pri proizvodnji uvezenih proizvoda. Za poduzeća i uvoznike koji ne pripadaju EU, a što se odnosi i na Bosnu i Hercegovinu, ovaj mehanizam predstavlja veliki izazov, ali i potencijal za poboljšanje njihovih proizvodnih praksi. U Bosni i Hercegovini primjena CBAM-a definirana je međunarodnim obavezama poput Pariskog sporazuma (čiji je član i Bosna i Hercegovina) i Sofijskom deklaracijom (koju je prihvatila i Bosna i Hercegovina).

Kada je riječ o drvnoj industriji, u Bosni i Hercegovini trenutno je na snazi Strategija razvoja drvne industrije Federacije BiH za period od 2016. do 2025. godine, u kojoj su predstavljeni dugoročni i kratkoročni ciljevi.

S.B.