Socijalno mentorstvo kao poticaj za razvoj vještina teže zapošljivih osoba

Institut za razvoj mladih KULT okupio je predstavnike institucija vlasti i nevladinih organizacija na prezentaciji pristupa socijalnog mentorstva - mentorstva za radnu integraciju, u okviru programa 'Socijalno mentorstvo mladih u BiH' kao parter u regionalnom projektu koji realizira GIZ.

Kako je istaknuto na skupu, socijalno mentorstvo podrazumijeva individualni rad sa osobom koja je, na neki način, teško zapošljiva i teže se integriše na tržište rada.

Taj model im omogućava da se zaposle, ali i da ojačaju i lakše se snalaze na tržištu rada.

U procesu socijalnog mentorstva koje razvija Institut za razvoj mladih KULT trenutno je uključeno sedam educiranih mentora koji rade sa tri mentija (osoba koja treba podršku u zapošljavanju) tj. sa po tri mlade osobe.

Socijalni mentori su, kroz posebnu obuku stekli temeljna znanja iz oblasti radne integracije za osjetljive grupe, kao i vještine za efikasnu primjenu stečenih znanja.

Kako je istaknuto na skupu, marginalizirani i teže zapošljivi mladi ljudi su važan segment našeg društva i važno je raditi na izjednačavanju njihovih mogućnosti na tržištu rada.

Tatjana Junuzagić je savjetnica u GIZ regionalnom projektu socijalne inkluzije ranjivih kategorija na zapadnom Balkanu, koji se realizira u pet zemalja.

Namjera današnjeg događaja je poboljšanje položaja na tržištu rada posebno ranjivih kategorija u BiH, s fokusom na mlade osobe.

Tu, kako je kazala u izjavi medijima, među ostalima spadaju ljudi koji nemaju priliku iskazati se u procesu traženja posla, na njih se ne obraća dovoljno pažnje u tom procesu.

"Zadatak socijalnog mentora je da ojača osobu, da pronađe vještine kojima su posebno vične ili da u njima probudi volju i želju za nastavak školovanja i/li za prekvalifikaciju, dokvalifikaciju. Sve to da se takva osoba uključi u lokalnu zajednicu", naglasila je.

Voditeljica Odjela za ekonomski razvoj Instituta za razvoj mladih KULT Zerina Selimović kaže da socijalno mentorstvo, kao inovativni pristup u sistemu socijalne zaštite u BiH ima za cilj da potakne razvoj stručnih i socijalnih vještina marginaliziranih i teže zapošljivih kategorija mladih, izjednjači njihove mogućnosti i prilike na tržištu rada, da ih predstavi poslodavcima kao kvalifikovane profesionalce.

Cilj socijalnog mentorstva jeste da i ojača privredu kroz ponudu novih kvalifikacija i postojeće radne snage mladih, ali i da ponudi platformu i pravac za daljnje jačanje institucionalne podrške.

Prema njenim riječima, zamišljeno je da socijalni mentor kreira individualni plan jačanja vještina mentija i da se oni usmjeravaju prema zanimanjima koja su njima najinteresantnija.

Projekt je započeo u decembru prošle godine, a trajat će do kraja novembra ove godine. U toku projekta socijalne mentorice treba da prođu obuku od pet modula i u periodu od šest mjeseci rade sa mentorisanim osobama.

"Naš cilj je da se ide ka institucionalizaciji socijalnog mentorstva, a taj pristup prezentiramo biznisima i institucijama vlasti kao ključnim akterima u cjelokupnom projektu", kazala je.

Za socijalnu mentoricu - mentoricu za radnu integraciju i izvršnu direktoricu u Fondaciji Izvor nade Naidu Kokić ključna prednost je što socijalno mentorstvo omogućava transformaciju potencijala u stvarne opipljive rezultate.

"Mentiji ne samo da dobivaju priliku za zaposlenje, već se i reintegriraju u radno okruženje što im omogućava dugoročnu stabilnost i uspjeh. To je u interesu njima, ali i kompanijama", kazala je.

Tokom događaja učesnici su imali priliku da razgovaraju i saznaju više o značaju međusektorskih partnerskih odnosa kao osnove za razvoj socijalnog mentorstva, o izazovima i specifičnim potrebama bh. tržišta za radnom snagom te kako socijalno mentorstvo - mentorstvo za radnu integraciju oblikuje tržiste radne snage i odgovara na potrebe poslodavaca.