Utvrđen nacrt zakona o zaštiti prava na pravično suđenje u razumnom roku

Vlada Federacije BiH utvrdila je danas na prijedlog Federalnog ministarstva pravde Nacrt zakona o zaštiti prava na pravično suđenje u razumnom roku. Ovim zakonom propisuju se način, uslovi i postupak zaštite prava na pravično suđenje u razumnom roku u sudskim postupcima koji se vode pred nadležnim sudovima i tužilaštvima u postupcima istrage u FBiH. Njegova svrha je da spriječi nastajanje povrede prava na pravično suđenje u razumnom roku, pruži sudsku zaštitu u slučaju povrede tog prava, kao i pravično obeštećenje.

U razlozima za donošenje ovog propisa je, između ostalog, navedeno da je Ustavni sud BiH u više slučajeva utvrdio povredu prava na suđenje u razumnom roku, te naložio provođenje generalnih mjera kao što je uvođenje preventivnog pravnog lijeka koji se odnosi na dužinu postupka. Također, u konkretnim slučajevima utvrđena je i naknada štete podnosiocima apelacija koje su pale na teret odgovarajućeg kantonalnog, odnosno budžeta FBiH. Predlagač navodi da ovaj nacrt zakona predviđa jasan, efikasan i ekonomičan zakonodavni okvir kojim se osigurava mehanizam preventivnog pravnog lijeka.

Predlagač u obrazloženju, između ostalog, navodi da ovaj nacrt zakona čine četiri poglavlja kojima se definiše postupak ostvarenja prava na pravično suđenje u razumnom roku pred sudovima u FBiH. Propisana su pravna sredstva kojima se štiti pravo na suđenje u razumnom roku i to zahtjev za ubrzanje postupka radi izbjegavanja povrede prava na pravično suđenje u razumnom roku, kao i zahtjev za zaštitu prava na pravično suđenje u razumnom roku i pravično novčano obeštećenje za nematerijalnu štetu.

Nacrt sadrži i odredbe kojima se propisuje zahtjev za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na pravično suđenje u razumnom roku, odnosno sticanje prava, te visina novčanog obeštećenja, isplata, kao i osiguranje sredstava. Članom 21. teksta zakona utvrđeno je da visinu novčanog obeštećenja kantoni mogu drugačije urediti.

Po navedenom zahtjevu odluku donosi predsjednik suda ili glavni tužilac, a na čije rješenje stranka ima pravo žalbe predsjedniku neposredno višeg suda, odnosno glavnom federalnom tužiocu, a ako je rješenje donio predsjednik Vrhovnog suda FBiH. Odluku po žalbi donosi vijeće Upravnog odjeljenja Vrhovnog suda FBiH sastavljeno od troje sudija.