Problematika koju zakon ne poznaje "odnijela" 150 grla koza

Vlasnik farme koza u mjestu Šujice kod Livna, Ivica Mioč, nedavno je pretrpio velike ekonomske gubitke uslijed alimentarnih poremećaja koji su prisutni u stadu. Naime, oko 150 grla njegovog stada je uginulo, a kompletan teret štete i troškova, pao je na leđa uzgajivača, kojem su se u otkrivanju uzroka na raspolaganju našli vrsni stručnjaci. 

Poljoprivredni ekspert Dubravko Pocrnja, koji je stručnom saradnjom vezan za ovu farmu, u detektiranju problema polazi od pedoloških karakteristika lokaliteta na kome se farma nalazi. Naime, jedan dio Livanjskog polja je bogat tresetnim tlima, i u njemu se pojavljuje problem sa viškom vode u tlu. 

Deficir bakra u tlu

Prema riječima ovog stručnjaka, problem viška, ali i manjka vode rješavan je davnih godina sistemima odvodnje-kanalima, i sistemima navodnjavanja. Nažalost, danas postoje mnogi problemi u polju, odnosno u samoj proizvodnji i poljoprivredi. 

"Problemi su mnogo veći i teži od samog viška odnosno manjka vode. Danas znamo da bakra nema u tlu koja nazivamo tresetište. Problematična su i pješčana tla. Primarni deficit – manjak nastaje apsolutnim nedostatkom bakra na livadama, sjenokošama", naveo je Pocrnja, te dodao kako koze  primarno brste biljne kulture koje nemaju ni tragova bakra, no na sreću ima i brsta koji sadrži pristojne količine ovog elementa. 

Najviše bakra sadrži lišće i grančice bukve, zatim johe, brijesta, javora i vrbe, pa graba, pristojne količine sadrži i kupina, malina, lješnjak, dok hrast ima  samo 7 miligrama ovog elementa na jedan kilogram suhe tvari. Jedan dio lokacije na kojoj se nalazi farma je u jesenjem i zimskom periodu pod vodom. 

Farmer Mioč, koze drži u stajsko pašnom sistemu. U intenzivnom tipu uzgoja on podrazumijeva držanje koza u stajama, s mogućnošću izvođenja koza na pašnjake i pojedinim proizvodnim razdobljima. Korištenje pašnjaka se prilagođava raspoloživim površinama koje se koriste u uzgoju, te o klimatskim karakteristikama područja na kome se uzgajaju. U pogledu dobrobiti životinja obzirom da su koze po prirodi živahne i okretne bez obzira o kojoj pasmini se radi, ovaj tip uzgoja u odnosu na isključivo stajski uzgoj je puno povoljniji za grla u uzgoju. 

Znakovi manjka bakra

Primarni manjak bakra kod odraslih koza izrazito negativno utječe na otpornost prema parazitima. Vanjski znakovi su ne sjajna i kuštrava kostrijet, krugovi bez dlake oko očiju, kao tzv. motorističke naočale, nisu samo posljedica nedostatka cinka, već i bakra. 

"Kod odraslih koza javlja se anemija i poremećaji u reprodukciji uz određene indikatore koji ukazuju na postojanje problema, tzv. riblji rep. Sekundarni deficit manjak bakra javlja se usprkos dovoljnoj količini bakra u hrani. Koza ne može izvući bakar iz hrane ako to ometa molibden, kalcij, kadmij ili sumpor, njihova emisija dolazi smogom ili se taloži u plavljenim tlima", pojašnjava Pocrnja. 

Manjak bakra kod novorođenih izaziva poremećaje u razvoju centralnog nervnog sistema, dok kod nešto starijeg potomstva doslovno dovodi do razaranja nervnih stanica i razgradnje sadržaja nervnih vlakana. 

"Novorođenima kojima u bređosti nisu bile dostupne dovoljne količine bakra, radi oštećenja centralnog nervnog sistema izostane refleks sisanja. Ostali znakovi su nemoć pri ustajanju, raskrčene zadnje noge ili sjedenja na zadnjim nogama. Sve dosta slično zadnjim nogama žabe", opisuje ovaj stručnjak za stočasrvo dpdavši da se jare pokušava dići uz pomoć prednjih nogu, no ne uspijeva. Vrat je mlohav i glava se u pravilu naginje na jednu stranu.

Urađena obdukcija

Izvještaj o obdukciji koji je rađen u Centru za kontrolu zdravlja životinja, laboratorija za patologiju, Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, a koju je radio prof.dr. Amer Alić, detaljno opisuje makroskopski, histopatološki nalaz te samo dijagnozu poremećaja kod uzorka uginule jaradi stare 3 mjeseca i uginulih starijih koza. 

Ishrana koza se bazirala na kabastom obroku tj. sijenu i travama sa lokalnih pašnjaka kao osnovi strategije ishrane koza na farmi, a u cilju smanjenja troškova, plus koncentrirani dio obroka i surutka koju je vlasnik uzimao od lokalnih mljekara i prije davanja kozama istu pasterizirao. 

Uočen problem suficitarnosti obroka mikronutritijentom kalcijem

"Na osnovu analiza je uočen problem suficitarnosti obroka mikronutritijentom kalcijem, koji je blokirao normalno usvajanje bakra u organizmu životinja", prepričava nam Pocrnja, ističući kako su date i preporuke za korekciju obroka, koje je vlasnik uradio dodajući životinjama u obrok mineralne blokove sa dodatkom bakra. 

Kasnijim krvnim analizama koje su rađene u ZU Medicinsko biohemijskom laboratoriju  "VeleLab" Mostar pokazala se efikasnost ove terapije, samim time se i zdravlje kompletnog stada uslijed pravilne prehrane i bolje normiranog obroka popravilo.

"Problem je što je vlasnik izgubio dosta reproduktivnog podmlatka, troškove analiza snosio sam, ovdje to moram napomenuti, uz veliko razumijevanje kolege sa veterinarskog fakulteta prof.dr. Amera Alića", navodi naš sagovornik.  

Zakon ne poznaje problematiku

Prema njegovim saznanjima, ovakvu problematiku, kako kaže, niko zakonski nije definirao, tj. ovdje se radi o alimentarnim poremećajima koji su uvjetovani okolinom, a koji nas na težak način upozoravaju na povezanost svih procesa u prirodi. 

"Postojeći pravilnici uglavnom se baziraju na postupke isplate i nadoknadu štete za neškodljivo uklanjanje seropozitivnih životinja. Ovakvi problemi su činjenica i predstavljaju izazov kako za vlasnika, struku tako i za nadležne organe", ističe Pocrnja. 

Sljedivost proizvodnje hrane počiva na polju, u okviru sigurnosti hrane i predstavlja neizostavan alat kojim se postiže brz i jednostavan pristup ključnim podacima u slučaju pojave nepravilnosti ili krize u prehrambenom lancu. 

Prema definiciji iz Zakona o hrani sljedivost je mogućnost ulaženja u trag hrani, hrani za životinje, životinjama koje se koriste za proizvodnju hrane ili tvari koja je namijenjena ugrađivanju ili se očekuje da će biti ugrađena u hranu ili hranu za životinje, kroz sve faze proizvodnje, prerade i distribucije.

Pričom koju je podijelio sa nama, kako kaže, želi iznijeti problem na viši nivo, odnosno da se zakonski definira ova problematika kao i način nadoknade štete u ovakvim slučajevima. 

"Nadam se da razumijevanje nadležnih institucija, počevši od Kantonalnog pa do Federalnog ministarstva poljoprivrede neće izostati", poručio je Pocrnja.