Redovita Generalna Skupština Foruma gospodarskih komora Jadransko–jonske makroregije održana je u Splitu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, a Bosnu i Hercegovinu predstavljala je Gospodarska komora FBiH i Marko Šantić kao prvi potpredsjednik Foruma.
Na kraju Skupštine predsjednici tri foruma, Forum AIC, Uni-Adrion i FAIC, potpisali su Splitsku deklaraciju o očuvanju i promicanju mediteranske prehrane u Jadransko-jonskoj regiji ''Wellness, održivost i kultura''.
Potom je Gospodarska komora FBiH, tijekom EUSAIR foruma u Šibeniku, zajedno s Jadransko-jonskom inicijativom organizirala dva okrugla stola pod nazivom ''Očuvanje i promicanje mediteranske prehrane u jadransko-jonskoj regiji, dobrobit, održivost i kultura'' te ''Rješavanje prometnih izazova u jadransko-jonskoj regiji''
Godine 2010. UNESCO je mediteransku prehranu proglasio nematerijalnom kulturnom baštinom. Stoga je na prvom okruglom stolu naglasak stavljen na to da njegov koncept nije ograničen samo na skup proizvoda i prehrambenih navika, već da ima mnogo šire značenje.
''Mediteranska prehrana stil je života koji je duboko orijentiran na zdravlje i ekološku održivost te naglašava svoje kulturne i društvene korijene. Postoji snažna potreba za promicanjem i očuvanjem mediteranske prehrane u jadransko-jonskoj regiji uključivanjem novih generacija, građana i sudionika na tržištu kako bi se osiguralo da tradicionalna prehrana obrasci proizvodnje i potrošnje hrane nisu nagriženi globalizacijom'', naglašeno je.
Ovaj okrugli stol postavlja temelje za integrirani i suradnički pristup promicanju modela održive hrane koji poštuje okoliš i zdravlje, kao što je navedeno u Zajedničkoj deklaraciji tri foruma civilnog društva (Splitska deklaracija).
Na drugom okruglom stolu ''Rješavanje prometnih izazova u jadransko-jonskoj regiji'' govorilo se o tomu da su promet i povezanost ključni za gospodarski razvoj jer potiču bolju regionalnu integraciju i poboljšavaju odnose među susjedima.
''Jadransko-jonska regija suočava se s kritičnim prometnim izazovima, koji zahtijevaju žurne radnje za pojednostavljenje protoka robe preko graničnih prijelaza EU-a i zapadnog Balkana. Sporo kretanje tereta predstavlja rastuće prepreke za poduzeća, naglašavajući hitnu potrebu za poboljšanjima infrastrukture i poboljšanom koordinacijom. Kašnjenja na graničnim prelazima ne samo da ometaju opskrbne lance, već predstavljaju i sigurnosne rizike i potkopavaju ukupnu učinkovitost prijevoza'', navedeno je.
Kako se dodaje, učinak takve situacije ima značajne negativne posredne učinke ne samo na trgovinu između Europske unije i zapadnog Balkana, već i utječu na trgovinu između država članica EU-a koje prelaze regiju u tranzitu.
''Tekuća revizija propisa EU-a u vezi s Transeuropskom prometnom mrežom (TEN-T) izvan granica Unije i nedavno usvajanje ciljeva navedenih u Strategiji EU-a za održivu i pametnu mobilnost naglašavaju važnost povećanja udjela željezničkog prometa i uspostavljanja multi-modalnost, bolja povezanost cestovnog prometa i željezničkih koridora'', poručeno je na okruglom stolu.
Ovaj okrugli stol ima za cilj odgovoriti na zabrinutosti dionika u ovom području, koji pozivaju donositelje političkih odluka da poduzmu mjere kako bi ubrzali i olakšali kretanje roba diljem EU i zapadnog Balkana na graničnim prijelazima u Jadransko-jonskoj regiji.
