Zdravstveni sistem u USK pred pucanjem, ima li nade

Ukoliko se vlasti u Unsko-sanskom kantonu, kroz mjere subvencija i na druge načine, ne posvete ostanku mladih ljekara na ovim prostorima, cijeli zdravstveni sistem bi u skoroj budućnosti mogao doći u pitanje.

"Smatramo da se može i mora učiniti mnogo više po ovom pitanju, a to se prije svega odnosi na mjere koje očekujemo od Vlade USK, a tiču se raznih vrsta stimulacija za mlade ljekare. Ukoliko se to ne dogodi, smatramo kako će u kratkom periodu doći do ozbiljnog ugrožavanja zdravstvenog sistema", kaže Amir Rekić, predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije USK.

Prema njegovim riječima, u nekoliko narednih godina veliki broj ljekara će otići u penziju, a neće imati ko da ih zamijeni.

Jedan od razloga odlazaka mladih zdravstvenih stručnjaka je što se njima na početku rada ne nude stalni radni ugovori, već ugovori na određeno vrijeme, pa mnogi od njih razmišljaju o odlasku u inozemstvo ili u druge sredine.

Također, problem predstavljaju i neujednačena primanja zdravstvenih radnika u kantonima na području FBiH, jer su primanja u Unsko-sanskom kantonu osjetno niža u odnosu na neke druge kantone.

Vladi FBiH je prije nekoliko mjeseci upućen zahtjev za otpočinjanje pregovora s ciljem da se izjednače prava i primanja svih ljekara u ovom entitetu, pa je čak organizovan i štrajk upozorenja.

"Nažalost, još nemamo nikakav odgovor, a trenutno je takva situacija da su ljekari u kantonima, koji su veći i bogatiji, u mnogo boljem socijalnom položaju u odnosu na ostale, što nije pravedno", kaže Rekić.

Sve se to negativno odražava na motivaciju zdravstvenih radnika, a posebno je apostrofiran položaj mladih ljekara u Unsko-sanskom kantonu, odnosno njihov neravnopravan položaj u odnosu na kolege iz drugih kantona.

Zbog nedostatka ljekara u ovdašnjim zdravstvenim ustanovama prisiljeni su angažovati i one koji su već otišli u penziju, a čak ni ponuda atraktivnih specijalizacija nije dovoljna da privuče one mlađe.

"Mi smo u nekoliko navrata raspisivali specijalizacije, a da se niko na njih nije javio. U neka druga vremena za takve specijalizacije prijavljivao bi se veliki broj kandidata. Nedavno smo u radni odnos primili tri mlada ljekara i nadamo se kako će ostati kod nas", kaže Sanda Čekić, direktorica Doma zdravlja u Sanskom Mostu.

U Unsko-sanskom kantonu radi u prosjeku oko 130 doktora na 100.000 stanovnika, dok je u Kantonu Sarajevo ta brojka oko 320. Manji broj ljekara znači i veći obim posla za svakog pojedinačno, što stvara pritisak na zdravstvene radnike i utiče na kvalitet zdravstvenih usluga.