Kraj kreditnim manipulacijama u RS

Korisnici finansijskih usluga u RS uskoro će imati veći stepen zaštite, prvenstveno pri podizanju i otplati kredita, jer su u pripremi zakoni koji finansijskim institucijama sužavaju prostor za manipulacije koje su se nerijetko javljale u proteklom periodu.

Ministarstvo finansija i Agencija za bankarstvo RS pripremili su dugoočekivani set zakona o bankama, mikrokreditnim organizacijama i lizing društvima, koji znatno detaljnije i preciznije uređuju odnose između finansijskih kuća i klijenata.

Banke, koje su do sada promjenjivu kamatnu stopu na kredite u ugovorima znale propisati nejasnim terminima poput izmjene "tržišnih uslova" ili "politike banke", sada će morati precizno utvrditi novčanu obavezu klijenta.

Nacrtom izmjena Zakona o bankama promjenjivi elementi u ugovoru definisani su kao oni koji se zvanično objavljuju, poput referentne kamatne stope, indeksa potrošačkih cijena i drugih, na koje ne utiče jednostrana volja jedne od ugovornih strana.

"Ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, banka je dužna da na pogodnom mjestu u svojim poslovnim prostorijama javno objavi i potrošaču učini dostupnim podatke o kretanju vrijednosti ugovorenih promjenjivih elemenata", ističe se u nacrtu zakona.

U slučaju da je predmet ugovornih obaveza, u pogledu uslova davanja i korištenja usluga, neodređen ili neodrediv, ugovor će se smatrati ništavnim. Planiranom legislativom je, takođe, precizirano da banke neće moći jednostrano izmijeniti neki od obaveznih elemenata ugovora s potrošačem niti ga raskinuti ili otkazati bez njegove pisane saglasnosti, izuzev utvrđenih promjenjivih elemenata.

Ove mjere stižu kao odgovor na sve veće nezadovoljstvo kreditnih dužnika i žiranata, koji se nalaze među prvim žrtvama svjetske ekonomske krize, koja je prouzrokovala sve težu otplatu zajmova, što je, takođe, bacilo u probleme i bankarski sektor, koji se prvi put suočava s finansijskim gubicima.

Slavica Injac, direktor Agencije za bankarstvo RS (na slici), kaže da novim zakonima idu u susret korisnicima finansijskih usluga nakon što su nedavno zakonski uveli i bankarskog ombudsmana.

"Novi zakoni su tek u formi nacrta i ići će u javnu raspravu. Nesumnjivo je, međutim, da će ti zakoni poboljšati zaštitu korisnika usluga, ali će takođe uticati i na povećanje ukupnih troškova banaka, što u konačnici može poskupjeti i njihove usluge", smatra ona.

Bankari još nisu upoznati s tekstom pripremljenih zakona, ali generalno pozdravljaju preciznije uređenje odnosa na relaciji banka - korisnik kredita. Za sada niko od kontaktiranih bankara zbog toga ne najavljuje skuplje usluge.

Milan Radović, direktor Nove banke Banjaluka, ocjenjuje da će nova legislativa doprinijeti relaksiranju odnosa s klijentima i "staviti tačku" na priču o prevarenim žirantima.

"Ovo će ukloniti mogućnost manipulacije klijentom ako ih je bilo u prošlosti. Na to gledam kao na stvaranje boljih i povoljnijih uslova za sve učesnike na finansijskom tržištu. Nova banka je već popravila i kreirala određene elemente ugovora o kreditu, zbog čega i nemamo problema sa žirantima niti prekršajnih prijava protiv banke", naglasio je Radović.

Na pitanje da li je opravdan strah od poskupljenja usluga banaka, on je rekao da velika konkurencija među bankama neće dozvoliti onima koji razmišljaju u tom pravcu da realizuju svoje namjere.

Radovan Bajić, direktor NLB Razvojne banke Banjaluka, zamjerku ima na "nepotrebno obimnu" legislativu, koja će, po njemu, samo služiti umnožavanju administracije, te unijeti zabunu i stvoriti dodatne obaveze i troškove bankama.

"Prenaglašena je uloga zaštite žiranata, jer je meni neshvatljivo da se banci zakonski mora propisati bezbroj obaveza da bi ona naplatila svoje neupitno potraživanje po osnovu datog kredita", kaže Bajić.

On je uvjeren da do značajnijeg pomaka u uređenju tog segmenta neće doći sve dok se ne poveća efikasnost sudskih postupaka u naplati neizmirenih kreditnih obaveza.

Naplata prvo od dužnika, pa onda od žiranta

U Udruženju za zaštitu žiranata u BiH smatraju da će novi zakoni ubuduće spriječiti banke da zaključuju kreditne ugovore sa rastegljivom i nerazumljivom kamatnom stopom za dužnike i jemce, ali smatraju da to nije dovoljno.

"Mi smo, prije svega, tražili da se usvoji zakon o jemstvu korisnika finansijskih usluga ili da se u Zakon o obligacionim odnosima uvrsti posebna odredba kojom će se decidno navesti da banke prije naplate kredita od žiranta moraju iscrpiti sve mehanizme naplate od dužnika", istakao je Jovica Cvjetković, predsjednik tog udruženja.