Pitanje minimalne plaće predstavlja jedno od ključnih ekonomskih i socijalnih pitanja u svakoj zemlji. Odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o povećanju minimalne plaće sa 620 KM na 1.000 KM izazvala je burne reakcije među ekonomistima, poslodavcima, sindikatima i građanima. Iako je ova odluka vođena ciljem poboljšanja životnog standarda radnika, njena ekonomska održivost zbog poreza i doprinosa i potencijalni dugoročni efekti ostaju pod znakom pitanja.
Reakcije poslodavaca na povećanje minimalne plaće ne jenjavaju. Mnogi izražavaju zabrinutost zbog načina donošenja odluke, njenog ekonomskog utjecaja i mogućih posljedica po poslovanje.
Za portal Akta.ba govori Mirsada Venturini Mehmedinović, koja je 2003. godine osnovala d.o.o. Konfekcija F.B.M., kompaniju koja je počela sa proizvodnjom u januaru 2006. godine i uspješno posluje i danas. Radi se o prvom specijalizovanom proizvođaču košulja italijanske firme "Camiceria 2F", koja je razvila i projekat vlastitog proizvoda, a koji se na domaćem tržištu pojavljuje u specijalizovanim prodavnicama Emma Marinoni Camicie.
NISU SVI RADNICI ISTI
"Naša firma radi sa ugovorima koji se definišu najkasnije do novembra za narednu godinu, tako da ovakve odluke u zadnji minut ugrožavaju kompletno poslovanje i idu na uštrb radnika koji nisu bili na minimalcu," kaže Mirsada. "Posao za 2025. se dogovara u 2024. godini, a ne 30.12. u popodnevnim časovima. Kalkulacija povećanja minimalne plaće se radi na osnovu dosadašnjih kretanja kako bi se ugovorile cijene za narednu godinu."
Kako objašnjava, u proizvodnji se za obračun plaće uzimaju različiti faktori poput složenosti posla i minulog rada. "Nisu svi radnici isti. Ovako ishitrena odluka penalizuje dobre radnike, a nagrađuje one koji su ispod norme. Kako riješiti problem? Kalkulacijama i ostavljanjem samo radnika koji zadovoljavaju produktivnošću te prebacivanjem poslova u stabilnija poslovna okruženja, kao što i najavljuju kupci."
Jedan od ključnih problema je i što za početnike nije predviđena nikakva olakšica. "Za radnike bez iskustva se smanjuju mogućnosti zapošljavanja," istakla je.
Također, ukazuje na to da stvarnost nije onakva kakvom je predstavljaju Vlada FBiH i ministri. "Populistički se priča o 5,2 milijarde dobiti bez analize ko ima koliku dobit i koliko radnika. I šta je u biti dobit i njen odnos sa investiranjem. Objasniti razliku između banaka, kladionica i sličnih djelatnosti sa proizvodnjom."
Dodaje da je potrebno preciznije analizirati situaciju: "Kad se već upustio u analizu, zašto ministar nije uzeo jedno srednje društvo sa 100 radnika i dobiti od 200.000 KM, a koje sa ovim povećanjem neće moći pokriti iz dobiti ni četiri mjeseca poslovanja? Kada se čita, za one koji znaju, slika je ekonomsko nepismene osobe, a za druge, koji se nisu susretali sa realnim poslovanjem, je gomila gotovine."
Naglasila je i nepostojanje transparentnosti u odlučivanju: "Niti jedan političar, što je praksa u 'nebanana' državama, nije uradio i predočio narodu, radnicima i poslodavcima, koliko će sve to koštati sve nas i koliko će se po kojoj osnovi povećati prilivi u budžet i kako će biti raspoređena ta sredstva."
Osvrnula se i na zdravstveni sistem i PIO/MIO fondove: "Povećanje fondova za 61,5% je veliko unaprjeđenje koje iziskuje obrazloženje planiranih tokova tih sredstava. Osim ako nisu prazni pa se populističke odluke koriste za pokrivanje nesposobnosti upravljanja istim fondovima. Poslije jedne ovakve odluke očekuje se funkcionalni zdravstveni sistem."
Kritike na račun ministra nastavljaju se primjerom firme Meggle BiH. "Meggle BiH ima oko 45.000 KM dobiti po radniku, ali s druge strane nisam sigurna da oni od kojih otkupljuju mlijeko mogu dostići isto. Nek nam ministar objasni kako izračunati: ako je u prosjeku dobit po radniku 10.000 KM, a firma od 159 ima dobit po radniku 45.000 KM, koliko ima onaj sa 1.000 po radniku da prosjek bude 10.000 KM?"
VLADA JE POKAZALA SVOJU NEZRELOST
Kaže da je, na veliku žalost, ova Vlada pokazala svoju nezrelost i da se dvije godine se nije bavila važnim pitanjima, temeljima uređenog društva. "Nemamo minimalne satnice, lični odbitak je zamrznut od uvođenja poreza na dohodak. Ali imamo odluke i uredbe koje samo pune budžet."
Posebno kritikuje neusklađenost porezne osnovice sa minimalnom plaćom. "Podvlačim opet pitanje porezne osnovice. Ostala je 300 KM mjesečno kao kad je minimalac bio 342 KM. Hoće li donijeti i odluku koja stvarno ide u prilog uposleniku i uskladiti je sa minimalnom platom?", pita se.
Zaključuje da trenutna praksa pokazuje razlike u tretmanu obveznika: "Ako pogledate spisak dužnika u PUFBiH, vrh je zauzet firmama koje ispred imaju JP. Željeznica, rudnici... Hoće li ih zatvoriti ili nastaviti dosadašnju praksu 'nisu svi obveznici isti'? Nadam se da će početi rješavati ključna pitanja jer možda nismo banana država, ali, za sada, sigurno smo facebook država."
Podsjećamo, Vlada Federacije BiH je u procesu donošenja "seta fiskalnih zakona" koji uključuju izmjene propisa iz segmenta poreza na dohodak, doprinosa i Zakona o fiskalizaciji. Ovo pitanje je postavljeno kao prioritet još 2015. godine, ali je godinama ostalo nerealizovano. Na kraju, donijela se odluka o povećanju minimalne plaće za 2025. godinu, i to pred sam kraj 2024. godine.
S.B.
