
07.01.2025 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Akta.ba
Autor: Seida Bijedić
Bivši direktor Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), Šerif Isović, komentirao je odluku Vlade FBiH o povećanju minimalne plaće.
Bivši direktor Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), Šerif Isović, komentirao je odluku Vlade FBiH o povećanju minimalne plaće za 2025. godinu na 1.000 KM, ističući da je ovo povećanje samo jedan korak, a da bi ozbiljan napredak uslijedio, neophodne su i obuhvatne reforme fiskalne politike i tržišta rada.
"Dugo vremena kroz historiju na ovim prostorima prisutna je strategija upravljanja, podčinjavanja i manipulacije taktika zavadi ili podijeli pa vladaj. Zaposleni i poslodavci ne trebaju biti u zavadi. Svaku firmu čine njeni zaposlenici, pa ako imate dobre zaposlenike, imate i uspješne firme koje se razvijaju i rastu. Zaposlenici i njihovi poslodavci ne bi trebali biti na različitim stranama i ponašati se kao neprijatelji, već kao iskreni poslovni partneri", rekao je Isović, naglašavajući da su poslodavci i zaposlenici ključni za ekonomsku stabilnost zemlje.
On je istaknuo kako minimalna plaća od 1.000 KM, iako značajno veća od prethodne, i dalje nije dostatna za postizanje dostojnog životnog standarda radnika. "Minimalna plaća je, naravno, mnogo manja od onih u zemljama EU koje su naša aspiracija. Na primjer, u Luksemburgu je minimalna plaća 2.571 eura, u Irskoj 2.146 eura, dok u FBiH u 2025. godini iznosi 1.000 KM. Poređenja radi, minimalna plaća u Hrvatskoj 2024. godine iznosila je 840 eura, a u Bugarskoj svega 477 eura", rekao je Isović.
Isović također ukazuje na problematičnost samog trenutnog pristupa povećanju minimalne plaće, navodeći da se ovakva mjera može smatrati populističkom bez paralelnih fiskalnih reformi.
"Povećanje minimalne plaće bez drugih mjera fiskalne politike nije pravičan red koraka. To povećanje mora biti popraćeno sveobuhvatnim ekonomskim i poreznim reformama, jer u suprotnom može dovesti do inflacije, smanjenja konkurentnosti poslodavaca i smanjenja broja radnih mjesta", dodao je Isović.
Navodi da matematika sve govori, te da minimalna plaća dovodi do povećanja javnih prihoda na jednu plaću za 300,76 KM i troškova poslodavca za 681,76 KM.
Povećanje minimalne plaće za 381 KM, što predstavlja rast od 61,55%, izazvalo je mješovite reakcije među poslodavcima i zaposlenima. Prema podacima ministra Kemala Hrnjića, u FBiH je trenutno 120.000 radnika koji primaju minimalnu plaću, a 270.000 onih koji zarađuju manje od 1.000 KM.
Isović procjenjuje da će rast javnih prihoda zbog ove odluke iznositi 60 miliona KM mjesečno, odnosno 720 miliona KM godišnje, dok će troškovi za poslodavce porasti za 2,5 milijardi KM.
"Ovaj porast javnih prihoda neće biti dovoljan za pokrivanje povećanja troškova poslodavaca, koji će se suočiti s dodatnim finansijskim opterećenjem. Poslodavci će morati prilagoditi svoje poslovanje, a moguće je da će ovo povećanje minimalne plaće imati negativne posljedice na zapošljavanje", rekao je Isović.
On je također upozorio na opasnost od povećanja javne potrošnje bez odgovarajućih reformi. "Povećanje prihoda mora ići ruku pod ruku s racionalizacijom javnih rashoda i smanjenjem sive ekonomije. To je ključno za stabilizaciju fiskalne situacije u FBiH i za dugoročnu ekonomski održivu politiku", dodao je Isović.
Isović je pozvao vlasti na ozbiljne fiskalne i administrativne reforme koje bi omogućile dugoročno poboljšanje poslovnog ambijenta i ekonomske stabilnosti. "Za stvaranje boljih uvjeta za poslovanje, potrebna je jasna, dugoročno održiva porezna politika koja ne samo da puni budžet, već omogućava i zdrav razvoj privrede", istaknuo je Isović, dodajući da bi poreska politika trebala biti usmjerena na smanjenje sive ekonomije i stimulisanje ulaganja.
Preporučio je da se prioriteti fiskalne politike FBiH trebaju koncentrirati na rasterećenje privrede, smanjenje parafiskalnih nameta i uvođenje jedinstvenih zakona koji bi stvorili transparentniji i efikasniji poslovni ambijent. "Zakonodavne reforme su nužne za ostvarivanje ciljeva ekonomske politike. To znači da bi Parlamenti trebali zasjedati barem jednom mjesečno, jer parlamenti koji ne rade, ne zaslužuju ni plaće", zaključio je Isović.
Za kraj, bivši direktor Porezne uprave FBiH pozvao je poslodavce i zaposlene da se ujedine u zahtjevima prema zakonodavcima i institucijama, jer, kako je naglasio, samo kroz ozbiljan politički i društveni angažman može doći do potrebnih reformi u zemlji.
S.B.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.