Zamjenik ministra finansija: Politička avantura košta, ali cijenu plaćaju građani

Zamjenik ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine Muhamed Hasanović oglasio se povodom najnovijih političkih dešavanja, naglašavajući da institucije BiH nisu politički plijen pojedinaca, već stub stabilnosti i sigurnosti svih građana. Komentirajući poteze vlasti Republike Srpske, Hasanović je upozorio na pravne i ekonomske posljedice jednostranih odluka.

Pravna država pobjeđuje

Hasanović je istakao da posljednji potezi vlasti RS-a, uključujući objavljivanje Ukaza kojim se negiraju institucije BiH, predstavljaju još jedan protivustavni akt.

"Bosna i Hercegovina je suverena država, a odluke RS-a nemaju pravnu snagu iznad Ustava i zakona BiH. Ovo nije prvi pokušaj podrivanja pravnog poretka, ali svaki od njih završava isto – pravna država pobjeđuje", poručio je Hasanović.

Osim političkih posljedica, zamjenik ministra naglašava i ekonomski aspekt ovakvih odluka, upozoravajući da politizacija ne rješava finansijske probleme RS-a.

"Politička retorika ne plaća dugove, ne puni budžet i ne rješava finansijsku krizu u koju je vlast RS-a sama uvela svoj entitet", rekao je Hasanović.

Ko finansira institucije BiH?

Hasanović se osvrnuo i na pitanje finansiranja državnih institucija, jasno naglašavajući da nijedan entitet ne može samostalno odlučivati o raspodjeli sredstava.

"Institucije BiH pripadaju svim građanima ove države, a ne pojedinačnim entitetima. Njihovo finansiranje je ustavna i zakonska obaveza, a ne politička odluka", rekao je Hasanović.

Podsjetio je na zakonske odredbe prema kojima se naplata i raspodjela prihoda vrši putem sistema indirektnog oporezivanja, te da Federacija BiH, iako prikupi najveći dio sredstava, dobija znatno manje u raspodjeli.

"Federacija BiH daleko više doprinosi budžetu, ali u raspodjeli dobija nesrazmjerno manje. To znači da upravo Federacija u najvećoj mjeri finansira zaposlenike na državnom nivou, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost", pojasnio je Hasanović.

Rast javnog duga RS-a

Govoreći o finansijskim pokazateljima, Hasanović je iznio podatke o javnom dugu RS-a, ističući da je on u stalnom porastu.

"Od 2019. do 2023. unutrašnji dug RS-a porastao je sa 1,97 milijardi KM na 2,59 milijardi KM, dok je u prvom kvartalu 2024. dosegao 2,63 milijarde KM. Sličan trend rasta bilježi i vanjski dug", naveo je Hasanović.

Ukupni javni dug RS-a dostigao je 6,56 milijardi KM u trećem kvartalu 2024. godine, što, prema Hasanoviću, ukazuje na povećane potrebe entitetske vlasti za novim zaduženjima.

"Ovakav nivo zaduženja postavlja pitanje fiskalne održivosti, naročito ako uzmemo u obzir političku situaciju i potencijalne rizike za stabilnost finansijskog sistema RS-a", upozorio je Hasanović.

Budžet BiH 2025: Politička retorika vs. ekonomska realnost

Hasanović je ukazao i na budžetske odluke za 2025. godinu, ističući da, uprkos političkim izjavama vlasti RS-a o smanjenju nadležnosti institucija BiH, upravo predstavnici iz RS-a podržavaju povećanje sredstava za ključne državne institucije.

"Vidimo da su institucije poput Ustavnog suda, Tužilaštva BiH i Granične policije dobile značajna povećanja budžeta, iako se u javnosti iz RS-a plasira priča o njihovom slabljenju", rekao je Hasanović.

Zaključio je da građani plaćaju cijenu političkih avantura i da je vrijeme za odgovornu ekonomsku politiku, a ne za retoričke manevre bez stvarnih efekata.

"Stabilnost finansijskog sistema i poštivanje zakonskih okvira moraju biti prioritet svih nas koji obnašamo odgovorne funkcije. Bosna i Hercegovina treba stabilne institucije, a ne politizaciju finansijskog sistema", zaključio je Hasanović.