Političke fotelje bez roka trajanja: Zašto se neki ne povlače ni nakon 65 godina?

U Bosni i Hercegovini, zakonski uslovi za odlazak u penziju razlikuju se između entiteta, ali generalno, starosna penzija se ostvaruje sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. ​

Međutim, za izabrane i imenovane političare, zvaničnike, delegate, poslanik ne postoje posebni zakoni koji ih obavezuju na penzionisanje po dostizanju određene starosne dobi. To znači da političari mogu nastaviti obavljati svoje funkcije i nakon ispunjavanja opštih uslova za penziju, sve dok imaju podršku birača ili političkih stranaka.​

Dugogodišnja prisutnost istih političara na vlasti, čak i nakon što ispune uslove za penzionisanje, direktno utiče na političku dinamiku u Bosni i Hercegovini, ali i na mogućnost smjene generacija. Analitičarka Tanja Topić ističe da mnogi domaći političari smatraju da "zaslužuju" ostati na funkcijama do kraja života, što objašnjava njihovu stalnu borbu za političke pozicije i iscrpljivanje svih resursa kako bi opstali u sistemu koji im osigurava moć, društveni prestiž i sigurnost.

STVARANJE POLITIČKIH KLONOVA

"Mislim da dobar dio domaćih političara smatra da 'zaslužuju' da budu na političkim funkcijama do smrti. Kako drugačije razumjeti njihovu vječitu borbu za fotelje, iscrpljivanje svih resursa, nekada i igranje vatrom samo da bi opstali u tim istim foteljama, koje im daju moć, društveni prestiž ali i bahatu samouvjerenost da poslije njih slijedi potop, te da su jedini iskonski zaštitnici politika u koje se zaklinju. Istovremeno nove generacije političara se regrutuju po istoj matrici, koju je stvorila 'stara garda'. Dakle, oni su zatvorili prostor mladim ljudima, koji imaju drugačiji politički pristup, stvaraju političke klonove i to postavljaju kao jedini validan kriterij za bavljenje politikom. Time ostajemo zarobljeni u jednom veoma destruktivnom modelu, koji guši svaki progres", navodi Topić za Akta.ba.

S obzirom na to da u Bosni i Hercegovini ne postoje zakonska ograničenja za obavljanje političkih funkcija nakon sticanja prava na penziju, postavlja se pitanje da li bi regulative u tom smislu donijele promjene.

"Zabrane nisu dobre, one nisu u duhu demokratizacije društva, i udaraju na osnovna ljudska prava. Mislim da je ključ u osvješćivanju i političkom opismenjavanju građana, što je istina dugotrajan i mukotrpan proces. Također je bitno raditi na stvaranju institucija, čime se ograničava prostor za samovolju pojedinaca i njihovo samovlašće, pa tako i ostajanje u foteljama do biološkog kraja. Tu smo imali nekoliko primjera izmjene zakona, u slučajevima ograničenog mandata, kako bi se pojedincima omogućilo da prelaze sa funkcije na funkciju, i tako dugovječno vladaju", zaključuje Topić.

U nastavku ćemo vas "podsjetiti" na one koji decenijama nalaze u vlasti, a koji su po svojim godinama (65), već odavno trebali da odmaraju u penziji ili su stekli pravo na to, ali im je politika, omogućila da taj posao obavljaju dok god mogu.

Političari stariji od 65 godina

• Sredoje Nović – 78 godina delegat ispred Klub srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i nekadašnji državni ministar civilnih poslova Sredoje Nović rođen 1947. godine u mjestu Donji Detlak kod Dervente. O nikada nije bio kandidat na izborima, ali je tri puta biran za ministra: prvi put 1998. za ministra policije RS-a, a potom i 2007. te 2012. godine za državnog ministra civilnih poslova. U međuvremenu, od 2002. do 2007. godine je bio prvi direktor Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA). Na općim izborima 2014. godine nije bio kandidat. Naknadno je delegiran u državni Dom naroda. Isto se ponovilo 2019. i 2023. godine.

• Nebojša Radmanović – 75 godina. Visoki funkcioner SNSD-a (potpredsjednik stranke) i dugogodišnji državni parlamentarac​. Bio je srpski član Predsjedništva BiH u dva mandata (2006–2014.) i predsjedavajući Predsjedništva u više rotirajućih navrata. Trenutno je zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, gdje je donedavno obavljao i dužnost zamjenika predsjedavajućeg ovog doma​. Radmanović je poznat kao iskusni "doajen" politike RS, s karijerom koja obuhvata i ranije pozicije u entitetskoj vlasti te članstvo u Akademiji nauka i umjetnosti RS​

• Dušanka Majkić – 72 godine. Dugogodišnja zastupnica SNSD-a, trenutno poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH​. Majkić je karijeru gradila kao "rođeni parlamentarac", provela je preko 15 godina u zakonodavnoj vlasti BiH. Bila je delegatkinja u Domu naroda (2006–2010.), potom zastupnica u državnom parlamentu više mandata. Poznata je po svom aktivnom radu u parlamentarnim komisijama i čvrstoj podršci politici SNSD-a.

• Nikola Špirić – 69 godina. Potpredsjednik SNSD-a i delegat iz RS u Domu naroda državnog parlamenta (Parlamentarne skupštine BiH). U više navrata bio je poslanik u Skupštini BiH, ministar finansija BiH, a od 2007. do 2012. obnašao je dužnost predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH (de facto premijera države)​. Špirić je tokom karijere obavljao niz najviših državnih funkcija​. Tokom svoje karijere, obavljao je brojne političke funkcije, uključujući predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine od 2007. do 2012. godine, ministra finansija i trezora od 2012. do 2015. godine, te člana Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH od 2019. godine. Zanimljivo je da je promijenio više stranaka prije pristupanja SNSD-u 2002. godine, a njegovo ime našlo se i na tzv. crnoj listi SAD zbog optužbi za korupciju​. ​

​

• Šefik Džaferović – 68 godina, je još jedan primjer dugogodišnjeg političkog angažmana političar koji je više od 30 godina na državnim funkcijama. Od 1996. godine aktivan u politici, obavljajući funkcije poput delegata u Federalnom domu naroda, člana Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH od 2018. do 2022. godine.

• Bakir Izetbegović – 68 godina. Trenutno predsjednik je Stranke demokratske akcije (SDA)​ .Bio je bošnjački član Predsjedništva BiH od 2010. do 2018. godine​, a potom delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH (do 2023. godine)​. U političkoj karijeri obnašao je i druge funkcije, uključujući poslanički mandat u Parlamentu BiH od 2006. te sudjelovanje u mnogim pregovorima o ustavnim reformama​

• Dragan Čović – 68 godina. Predsjednik je Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) i od 2019. delegat u državnom Domu naroda​. Dva puta je biran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH (2002–2005. i 2014–2018.)​ Ranije je bio ministar financija Federacije (1998–2001.) te kratko i vršitelj dužnosti premijera Federacije 2001. godine​. Čović je u politici aktivan od 1994. i vodi HDZ BiH od 2005. godine​

• Milorad Dodik – 66 godina. Trenutni je predsjednik Republike Srpske (od 2022.), funkciju koju je obavljao i od 2010. do 2018. godine​. Dodik je od 1996. predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)​ i jedna od najutjecajnijih figura u RS. Bio je i srpski član Predsjedništva BiH (2018–2022.)​ te dvaput premijer RS (1998–2001. i 2006–2010.)​.

U Vladi RS-a troje ministara su penzioneri. U Vladi FBiH i Vijeću ministara BiH nema nijednog ministra koji bi po godinama trebao biti u penziji. U Predstavničkom domu PS BiH sjedi pet političara koji su već trebali biti u penziji. U Parlamentu Federacije BiH sjedi čak sedam zastupnika koji su dostigli starosnu dob za penziju.

S.B.