Politička bruka i trgovina: Poslanici omogućili isplatu plata crnolistašima u gotovini

Po hitnom postupku, jučer je u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH usvojen Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o finansiranju institucija BiH, čiji je predlagač poslanik Marinko Čavara (HDZ BiH).

Ovim zakonom predviđena je izmjena prema kojoj "Ministarstvo finansija i trezora osigurava gotovinu za isplatu plata i drugih primanja zaposlenika u slučaju kada je isplata onemogućena putem tekućeg računa, a navedeno nije zasnovano na pravosnažnoj sudskoj, upravnoj ili drugoj odluci nadležnog organa, te za isplatu troškova službenih putovanja i ostalih sitnih materijalnih troškova".

Čavara je tokom diskusije istakao da predloženi zakon omogućava zaposlenima u institucijama BiH ostvarivanje osnovnih ljudskih prava propisanih Ustavom BiH, ustavima entiteta, kao i mnogim međunarodnim aktima. Prema njegovim riječima, pravo na imovinu, pravo na rad i na plaću koja zaposlenom i njegovoj porodici osigurava život dostojan čovjeka ne smiju biti uskraćeni.

Zaobilaženje sankcija

Međutim, ova izmjena izazvala je oštre reakcije javnosti i međunarodne zajednice. Naime, Čavara, koji se nalazi na američkoj crnoj listi i kojem je, kao i drugim osobama sankcionisanim zbog korupcije i antidejtonskog ponašanja, onemogućena isplata plate putem računa, predložio je zakon koji mu omogućava da do svoje plate dođe gotovinski. Iako ni sam možda nije očekivao da će ovaj prijedlog proći, ali se upravo to dogodilo – i to u prvom domu državnog parlamenta.

Za zakon je glasalo 14 poslanika, dok ih je 12 bilo protiv. Kako u državnom parlamentu zakon prolazi ako ima više glasova "za" nego "protiv", ovaj rezultat bio je dovoljan za njegovo usvajanje.

Ključni faktor u ovom slučaju bila je suzdržanost određenih poslanika. Naime, da su oni koji su se suzdržali glasali protiv, zakon ne bi bio usvojen.

Ambasador BiH u Njemačkoj Damir Arnaut, bivši državni parlamentarac, objavio je listing iz Parlamentarne skupštine BiH o rezultatima glasanja, ističući odgovornost suzdržanih poslanika.

Podsjeća da je Ambasada SAD-a, koja je još 22. maja 2024. godine upozorila da "ovakve izmjene predstavljaju očigledno nastojanje da se izbjegne provedba sankcija".

"Zakoni u državnom parlamentu prolaze ako je više glasova za od glasova protiv. Suzdržani tako direktno pomažu onim koji su za. U ovom slučaju zakon je usvojen jer je 14 bilo za, a 12 protiv. Da su dva poslanika NS umjesto suzdržano glasali protiv, zakon bi pao. Isto vrijedi i za sve druge suzdržane. Ovdje se ne radi samo o političkoj krivici. S obzirom na ova pravila glasanja, koja su svakom poslaniku u PS dobro poznata, suzdržanost predstavlja konkretnu podršku ovakvim aktivnostima i sankcionisanim subjektima i povlači za sobom potencijalne posijedice", poručio Arnaut.

Posebnu pažnju usmjerava ka Našoj stranci, čiji su pojedini poslanici ostali suzdržani prilikom glasanja ( Sabina Ćudić i Predrag Kojović). Ovo je izazvalo negodovanje među građanima i unutar same stranke, budući da su ovakvi potezi u suprotnosti s proklamovanim ciljevima Naše stranke i narušavaju njen ugled.

Ko je glasao za sramne izmjene

ZA izmjene ovog zakona glasali su poslanici iz pozicije, NiP, HDZ, SNSD, kao i oni iz opozicije koji dolaze s područja RS-a SDS, PDP, Za pravdu i red.

Ruku su digli: Denis Zvizdić (NiP), Marinko Čavara (HDZ), Slavko Matić (HDZ), Predrag Kožul (HDZ), Darko Babalj (SDS), Mladen Bosić (SDS), SNSD-ovci Miroslav Vujičić, Sanja Vulić, Ljubica Miljanović, Milorad Kojić, te Nebojša Radmanović, kao i Čedomir Stojanović (DEMOS), Branislav Borenović (PDP), te Nenad Grković (Za pravdu i red).

Poslanici koji su bili suzdržani također su omogućili da ovaj zakon prođe. Osim Ćudić i Kojovića suzdržani su bili još i Šemsudin Mehmedović (Naprijed!), SDA-ovci Šemsudin Dedić, Edin Ramić, Nermin Mandra, DF-ovci Zlatan Begić i Vlatko Glavaš, kao i Nihad Omerović (NiP) i Mia Karamehić-Abazović (NiP).

Protiv su bili svi poslanici SDP-a, kao i pojedini iz SDA, NES-a i dr.

U nastavku pogledajte listing o rezultatima glasanja

S.B.