Čavara "osmislio" legalizaciju ilegalnog načina isplate plata da "zaobiđe" sankcije

Nakon juče odobrene sramotne zakonske izmjene koju je predložio, ni manje ni više, funkcioner s crne liste, Marinko Čavara, postavlja se pitanje na koje je odgovor prilično jasan.

POLITIČKA PRAVA IZNAD LJUDSKIH

Po hitnom postupku, jučer je u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH usvojen Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o finansiranju institucija BiH, čiji je predlagač poslanik Marinko Čavara.

Akcenat stavljamo na "hitnom" postupku obzirom na činjenicu koliko zakona od društvene važnosti "leži" u ladicama i skidaju se godinama sa dnevnih redova.

Ali, ko još brine o fiskalnim zakonima, pravima građana bilo koje vrste, podizanju standarda života građana, to ipak nisu politički interesno važni zakoni.

BEZ SKRUPULA I INTEGRITETA

Mada je već u startu apsurdno da neko ko se tereti na međunarodnoj osnovi i ko je predmetom međunarodnih sankcija uopšte ima "zakonsku dozvolu" da i dalje uredno "sjedi" na istoj političkoj stolici i ubire statusne benefite iste, još apsurdnije je da se indivdua koja se nalazi na bilo kakvoj crnoj listi tretira kao faktor koji može, ni manje ni više, predlagati izmjene zakona.

I to ne bilo kakvog zakona, nego zakona koji upravo toj individui omogućava legalizaciju "ilegalne plate".

Čavara je u obrazloženju naveo da predloženi zakon ispunjava sve uslove za razmatranje po hitnom postupku, da je u formi i u sadržaju formuliran na jednostavan način, te da hitnost donošenja ovog zakona predstavlja "omogućavanje zaposlenima u institucijama Bosni i Hercegovini ostvarivanje osnovnih ljudskih prava propisanih Ustavom BiH."

Dok se Vlada FBiH deklarativno bori za prava građana, radnika i povećava minimalnu platu na 1.000 KM, boreći se tako i "protiv plata u kovertama", državni vrh izglasava izmjenu zakona koja omogućava upravo to - platu u kovertama. Istina, sa velikom razlikom u iznosu i sadržaju same koverte.

ŠTA JE PROBLEMATIČNO?

Ova odluka je izazvala mnoge reakcije javnosti a potez je svakako problematičan.

Komentirajući u čemu se odgleda problematičnost, Admir Čavalić, poslanik u Parlamentu FBiH i ekonomski stručnjak, kaže da je to u samom presedanu.

"Problematično je što se pravi ovaj presedan, u kontekstu ekonomske predvidljivosti. Da je ovo rezultat neke sveobuhvatne reforme, analize potreba građanstva i privrede, onda bi sve bilo drugačije. Ovako je jasno da se presedan pravi zbog američkih sankcija. To narušava ekonomsku i finansijsku predvidljivost. Također daje lošu sliku investitorima, drugim državama, kao i organizacijama poput Moneyval-a", pojašnjava Čavalić za Akta.ba.

"UGROŽENA OSNOVNA RADNIČKA I LJUDSKA PRAVA"

Još u martu prošle godine, banke su počele zatvarati račune osobama s američke crne liste među kojima je i Čavara.

On se već tada žalio Vijeću ministara BiH kako su mu "ugrožena osnovna radnička i ljudska prava".

Podsjetimo, banke u Federaciji BiH tada su pristupile zatvaranju računa osobama koje su na američkoj "crnoj listi", a to su Asim Sarajlić, Osman Mehmedagić, Dijana Kajmaković, Gordana Tadić, Marinko Čavara i Fadil Novalić.

No, tu nije kraj.

Bez imalo skrupula, Čavara je "osmislio" ideju kako da ilegalan način isplate plata legalizira i tako "zaobiđe" sankcije.

Jasno da bi svako sa etičkim kompasom pomislio odkud uopšte tako visok novo bahatosti i odsutstva integriteta da umjesto odstupanja sa pozicije osmislite ovaku apsurdnost i još je procesuirate.

Ipak, to je šokantno samo "na prvu" jer već "na drugu", navikli smo na apsurde od strane onih koji "hladno" govore o "životnoj ugroženosti" dok ujedno žive izvan standarda prosječnih bh. građana.

NEMA INTERESA VEĆEG OD POLITIČKOG

Etički je jasno šta znači plaćanje "u koverti" ali je problematično sa ekonomskog stanovišta u dijelu transparetnosti toka javnog novca.

Pored toga što je pod sancijama, pored toga što mu je uprkos tome omogućeno da zadrži trenutnu funkciju, Čavari je sada omogućeno i da dobije platu "u kešu".

Podsjetimo, za ovu sramnu izmjenu su glasali poslanici: Denis Zvizdić (NiP), Marinko Čavara (HDZ), Slavko Matić (HDZ), Predrag Kožul (HDZ), Darko Babalj (SDS), Mladen Bosić (SDS), SNSD-ovci Miroslav Vujičić, Sanja Vulić, Ljubica Miljanović, Milorad Kojić, te Nebojša Radmanović, kao i Čedomir Stojanović (DEMOS), Branislav Borenović (PDP), te Nenad Grković (Za pravdu i red).

SRCEPARAJUĆA POLITIČKA KOLEGIJALNOST

Komentirajući svoju odluku, poslanik Denis Zvizdić je rekao da se ne radio "političkoj odluci" nego da je stvar više "egzistencijalne prirode".

"On je pod sankcijama i ostaje pod sankcijama. Moj stav je da je odluka donesena iz egzistencijalnih i humanih razloga. To nije podrška njegovim političkim niti poslovnim potezima, nego jednostavno o njegovom pravu koje je povezano sa egzistencijom njegove porodice.", rekao je Zvidić u gostovanju u Klix studiju.

POLITIČKA PRAVA IZNAD GRAĐANSKIH PRAVA

Šta je sa pravima građana koji plaćaju ove nezaslužene visoke plate političara dok sabiru od prvog do prvog u mjesecu i guše se u kreditima?

Ako se vratimo u vrijeme "ranije fotelje" Čavare na mjestu predsjednika Federacije BiH koju je obnašao od 2015. do 2023. godine, nije promijenio svoj modus operandi ni na aktuelnoj funkciji u PSBiH.

Sigurno da se u osam godina "predsjedavanja" Federacijom ne možemo sjetiti niti jedne velike inicijative, znakova efikasnog rada ili izjave vrijedne pamćenja, dok je na predmetnoj funkciji primao urednu "osnovnu" mjesečnu naknadu od preko 3.200 KM.

Sigurno da ne bismo upamtili ništa niti na aktuelnoj funkciji da nije bil sankcija i da se nije "borio" za "svoja ugrožena prava".

Kad kažemo pripadajuća "osnovna mjesečna naknada", to znači da je to bio samo iznos plate, koju zbog svih drugih benefita nije morao ni trošiti.

Na primjer, tek ilustracije radi, prema revizorskom izvještaju iz 2020. godine, kabinet Čavare kao predsjednika Federacije je u tom periodu samo za naknadu za prevoz utrošio čak 20.841 KM.

Naknade za troškove smještaja su iznosile 9.065 KM dok je za odvojeni život utrošio 8.766 KM.

Za topli obrok izdvojio je 21.435 KM, a za regres 4.560 KM.

Tada je koristio čak tri mobitela sa neograničenim pravom korištenja od čega je dva koristio lično a treći za kabinet u tu svrhu utrošio 10.505 KM, a ukupni troškovi na komunikaciju i komunalne usluge bili su 15.958 KM.

NEMA GLADI VEĆE OD POLITIČKE

O imovini i platama političara znamo ono što prijave i ono što je javno plasirano a mjesta za malverzacije je uvijek dovoljno.

Predloženim zakonom predviđena je izmjena prema kojoj Ministarstvo finansija i trezora osigurava gotovinu za isplatu plaća i drugih primanja zaposlenika u slučaju kada je isplata onemogućena putem tekućeg računa, a navedeno nije zasnovano na pravomoćnoj sudskoj, upravnoj ili drugoj odluci nadležnog organa, te za isplatu troškova službenih putovanja i ostalih sitnih materijalnih troškova.

Čavara je tokom rasprave istakao da se radi o "pravu na imovinu, pravu na rad i platu koja zaposleniku i njegovoj porodici osigurava život dostojan čovjeka."

Interesantno je kako se teza dostojanstvenog života povlači samo kad su u pitanju političari.

Čavara je još prošle godine rekao da mu se “istopila ušteđevina” što je pretpostavljamo argument u prilog "egzistencijalnoj krizi" u kojoj se nalazi.

Držeći se dostupnih podataka na CIN-u, plata, topli obrok i paušal u februaru 2024. godine bili su nešto iznad 7.000 KM.

Izvor: CIN

U imovinskom kartonu iz 2014. godine Čavara je prijavio obiteljsko imanje, poslovni prostor i stan u vlasništvu supruge, što je dio njegove "egzistencijalne slike kao ogroženog".

Napomena: Procjena je vršena 2018. godine/Izvor: CIN

NA IME FIRME U STEČAJU DRŽAVI DUGUJE PREKO 822 HILJADE KM

Čavara se okušao i kao poduzetnik, no ne tako uspješno.

Suvlasnik je kompanije Srebos Invest d.d. u Vitezu koja je u likvidaciji te vlasnik kompanije Mediapan d.d. u Busovači koja je u stečaju i koja se nalazi na listi poreznih obveznika sa dugom preko 50 hiljada KM.

Prema podacima Porezne uprave FBiH na dan 31.12.2024. godine, dug iznosi preko 822 hiljade KM.

Izvor: Porezna uprava FBiH

NA JAVNOM BUDŽETU CIJELU KARIJERU

Podsjetimo, Čavara je od 1990. član HDZBiH, a 2015. je izabran za dopredsjednika stranke.

Bio je zamjenik ministra prometa i veza u Srednjobosanskom kantonu (SBK) od 1996. do 2001. godine. Nakon toga, sve do 2005. bio je direktor Kantonalne direkcije za ceste.

Čavara je 2000. godine osvojio mandat u Općinskom vijeću Busovača te mandat zastupnika u Skupštini SBK.

Na poziciji savjetnika i stručnog saradnika hrvatskog člana Predsjedništva BiH Ive Mire Jovića radio je 2005. i 2006. godine.

Dva mandata je proveo u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, od 2006. do 2014.

Na Općim izborima 2014. ponovo je osvojio mandat u ovom zakonodavnom tijelu, ali je u februaru 2015. imenovan za predsjednika Federacije BiH i na toj funkciji je bio do početka 2023. godine, iako je u međuvremenu na izborima 2018. osvojio mandat u Federalnom parlamentu, a 2022. mandat u Državnom parlamentu.

ATAK NA ZDRAV RAZUM

Kako ekspresno (o)lako nešto ilegalno postaje legalno u rukama političkih "predvodnika" postalaje svakodnevnica.

Ono što se mora priznati je da je Čavara na ime skoro pa "nevidljivih" funkcija, ipak, vrlo skupih po budžet, argumentirao političku i moralnu dekadencu.

Čavara, kao ni ostali, nije nikakav neprocjenjivi i nezamjenjiv funkcioner od čijeg djelovanja BiH ima koristi, čak naprotiv, a to je svakako sam karijerno argumentirao crpeći javni budžet.

Ovaj posljednji, ali sigurno ne i zadnji ekstremni dokaz političke bahatosti, jasan je pokazatelj da stranke koje su deklarativno i vrlo glasno borci za građane zapravo su tek pijuni u politikama koje slijede lične interese, te ne samo da nisu za dobrobit građana, nego su ekstremno uvredljive.

Međutim, na svakom glasačkom listiću imamo priliku odabrati pojedinace koje ćemo plaćati.