Završen projekt EUEXPRO 2: Loptica za podršku i promociju izvoza sada je na državi

Projekt podrške razvoju i promociji izvoza naše zemlji EUEXPRO 2 koji je realiziran uz podršku EU od 1,4 milijuna eura, završen je uspješno. Andrew Thorburn, voditelj ovog projekta, u razgovoru za naš portal , kaže da mu je bilo veliko zadovoljstvo raditi u BiH i imati priliku proputovati cijelu zemlju te sresti mnogo divnih kompanija i pojedinaca.

(Andrew Thorburn)

Ipak, ističe da je njihov projekat bio ograničen time što nakon izbora nije formirana vlada, ali se nada da su napravili mali doprinos budućim uspjesima i ekonomskom rastu BiH. "Nadam se da će političari i zvaničnici na državnom i entitetskim nivoima biti u stanju nadograditi ono što smo proizveli", poručuje naš sugovornik.

Navodi da su tijekom njegove implementacije radili sa gotovo 200 kompanija. Neke su sudjelovale u programu razvoja izvoza, dok je veći broj njih sudjelovao u obukama i radionicama koje su se održavale širom zemlje.

Više od 50 kompanija je radilo sa njima na razvijanju Strategije rasta izvoza BiH. Vjeruje da će, ukoliko Strategiju odobri novo Vijeće ministara i implementiraju državna i entitetske vlade, kao što bi trebalo, korist za sve trenutne i buduće izvoznike biti enormna. Smanjit će se izvozne barijere i obezbijediti podrška usmjerena na sektor kako bi se ohrabrila konkurentnost i rast izvoza.

Kroz projekt koji je trajao 23 mjeseca kompanijama su pomogli na brojne načine. "Radili smo sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Vanjskotrgovinskom komorom BiH- Agencijom za promociju izvoza BiH (BHEPA) kako bi se kreirao i implementirao pilot program razvoja izvoza u BiH i financijski mehanizam za podršku izvoza (grant shema na principu podjele troškova) što je pomoglo da 20 kompanija razvije i implementira izvozne marketing planove", navodi Thorburn.

Sada je izazov, kaže, na Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da u 2012. godini pronađe dodatne resurse kako bi se ovaj program, koji je naišao na veliko odobravanje kompanija koje su sudjelovale, i nastavio. Radili su i sa zaposlenicima BHEPA-e i Instituta za edukaciju- ECOS pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH(VTK BiH) na kreiranju i izvedbi obuke za kompanije, tijekom koje im se željelo ukazati na načine istraživanja stranih tržišta i, u skladu s dobijenim rezultatima, načine kreiranja marketinške izvozne strategije.

Fokus bio na pet najkonkurentnijih sektora

Zaposlenicima BHEPA-e su pomogli i u razvijanju vještina koje će im pomoći da podrže kompanije koje žele početi ili proširiti svoje izvozne aktivnosti. Sastavili su i opsežne izvještaje na temu međunarodnih tržišta, kao i bazama podataka za sektore ključne BHEPA-e, koji će biti korisni za kompanije prilikom razvijanja njihovih izvoznih strategija.

"Tako da smo ostvarili praktične rezultate, ali što je jednako bitno, pomogli smo u razvijanju dodatnih vještina unutar MVTEO-a i VTK BiH koji će biti od dugoročne koristi za bh. kompanije. Sada vidimo da kompanije cijene važnost dobrog savjeta i vještina u poboljšavanju njihovih izvoznih strategija", navodi naš sugovornik.

Na početku projekta su već uradili analizu koja je pokazala koji su najkonkurentniji izvozni sektori koji imaju najveći potencijal rasta u budućnosti.

"Rezultati nisu bili iznenađujući, tako da smo zajedno sa Izvoznim vijećem odlučili da se fokusiramo na pet ključnih sektora: prehrambeni, metalni, drvni, građevinski i sektor turizma. Zajedno smo procijenili da ovi sektori obuhvataju gotovo 10.000 kompanija, 170.000 zaposlenika i cjelokupan izvoz vrijedan oko 6,7 milijardi KM. Ono što želimo uraditi sa Strategijom rasta izvoza BiH jeste da pomognemo ovim sektorima da poboljšaju svoju dodatnu vrijednost", kaže nam Thorburn.

Važnost institucionalne podrške izvoznim firmama

Kompanije-izvoznici trebaju sve vrste podrške, uključujući financijsku, razvoj proizvoda, obuku i poslovno planiranje, tako da je sasvim prirodno da postoje brojne organizacije koje žele pružiti podršku. U ovisnosti od veličine kompanije i njenih potreba, postoje organizacije na općinskom, kantonalnom, entitetskom i državnom nivou od kojih neke pružaju odlične usluge, dok druge imaju manje iskustva i resursa.

Kada se radi o promociji izvoza, čak i male zemlje smatraju da je bolje imati jedinstvenu promocijsku agenciju koja blisko surađuje sa ministarstvom koje je financira i koje postavlja politiku djelovanja i strategiju i ministarstvom - međunarodnim partnerom, obično Ministarstvom vanjskih poslova.

Tako da, kada je u pitanju promocija, BiH makar teoretski ima, prilično normalnu situaciju gdje je MVTEO netko tko osigurava kreiranje politika i financiranje, Agencija za promociju izvoza BiH promovira izvoz dok je Ministarstvo vanjskih poslova međunarodni partner.

Nedostaju sredstva i resursi za učinkovitu podršku izvozu

Ono što trenutno nedostaje jesu sredstva i resursi koji bi podržali efektnu implementaciju u kojoj bi ove organizacije podržale izvoznike. "Na primjer realna je mogućnost da VTK i Ministarstvo vanjskih poslova surađuju na razvoju mreže ureda za promociji trgovine na ključnim inozemnim tržištima, uz korištenje bh. veleposlanstva kao baza. VTK bi upravljala zaposlenicima ovih ureda za trgovinsku promociju. Kako god bilo, čak i ako bi pristali da surađuju, veliko je pitanje kako bi se ti uredi financirali. Ovo se također odnosi na prisustvo na trgovinskim sajmovima. Od 2010. godine država nije osigurala sredstva za financiranje ovih aktivnosti, tako da bi bez pomoći donatora aktivnosti međunarodne promocije izvoza bile jako male", navodi naš sugovornik.

Zbog toga kaže da u godinama koje dolaze država mora jače pokušati da osigura resurse za promociju izvoza, na bazi neke podjele troškova, što se može, kaže, bazirati i na pilot programu koji smo razvili tijekom projekta.

Govoreći o ulozi Izvoznog vijeća osnovanog je od strane Vijeća ministara, s podrškom EU kaže da bi njegov fokus trebao biti na osiguranju platforme za monitoring stanja izvoza i sastavljanje preporuka politika vezanih za izvoz Vijeću ministara. "Blisko smo surađivali sa Izvoznim vijećem tokom projekta i možemo reći da je ta saradnja bila veoma uspješna sa svim članovima, kako iz javnog, tako i iz privatnog sektora, iako oni nisu primali naknadu za svoje učešće u radu Vijeća", kaže ovaj voditelj projekta EUEXPROII.

Navodi da su uz podršku Vijeća i njegovih članova (posebno MVTEO-a i VTK-a) razvijena Strategija rasta izvoza BiH. Mogu potvrditi da je Vijeće vrlo uspješno obavilo svoju ulogu. No, budući da je proračun Ministarstva ograničen, predlažemo Vijeću ministara da osigura posebnu malu proračunsku liniju za Vijeće, kako bi imalo dovoljno resursa da radi na praćenju implementacije strategije i osigura daljnje preporuke vezane za pitanja koja se tiču izvoza, kaže on.

O tome je li planiran i daljnji nastavak ovakve vrste podrške izvozu Thorburn kaže da se od EU ne očekuje daljnja podrška samo za izvoz, budući da je EU već financirala projekte EUEXPRO 1 i 2. Navodi da je značajna buduća podrška EU planirana za razvoj privatnog sektora što će zasigurno pomoći u rastu ključnih sektora, te njihovog izvoza.

O tome koji su najveći izazovi sa kojima se domaći izvoznici susreću kaže da je tijekom projekta uočeno da su to zmeđu ostalog, pristup financijama, problem pronalaska kvalificiranih radnika, manjak državnih resursa koji bi podržali aktivnosti promocije izvoza, skupu i nedjelotvornu prometnu infrastrukturu. Na neke od tih izazova pokušali su da ukažu u izvoznoj strategiji BiH. Interesantnim ističe da je njihovo istraživanje pokazalo da uprkos mnogim izazovima s kojima se suočavaju izvoznici, većina njih s optimizmom gleda na budućnost i svoju sposobnost u povećanju izvoza.

Sektori koji imaju veliki potencijal za izvoz

Osim sektora koji su izabrani kroz projekt (prehrambeni, metalni, drvni, građevinski i sektor turizma) kao oni koji imaju značajan potencijal za rast spominje još nekoliko njih koji imaju potencijal. "Ukoliko bi se riješili neki problemi vezani za energetski sektor, obnovljiva energija bi također imala veliki potencijal rasta, baš kao i plastična industrija. Također, u EU zemljama je prisutan rastući trend razvoja usluga tako da dodatni sektori gdje vidimo potencijal uključuju IKT i financijske usluge. Svi ovi sektori suočeni su sa trenutnim izazovima. Međutim, jednom kad se savladaju, zasigurno će imati važan utjecaj na platni bilans BiH", kaže za eKapiju Thorburn.

Piše: Danijela Kozina