Jučer je u Mostaru svečano otvoren 26. Međunarodni sajam gospodarstva, manifestacija koja predstavlja jedinstvenu priliku za susret i razmjenu ideja među privrednicima.
Nažalost, važnost događaja nije u potpunosti istaknuta, budući da su aktuelna politička zbivanja u Bosni i Hercegovini bacila sjenu na manifestaciju, dok istovremeno tema minimalne plate, koja je pogodila mnoge poslodavce i njihove radnike, dodatno otežava izgled za razvoj privrede.
Tokom obilaska sajma, razgovarali smo s predstavnicima privrednih subjekata o uticaju nedavno povećane minimalne plate na poslodavce i radnike.
AMATERSKA ODLUKA
Zalihić Harun, direktor kompanije SCP d.o.o. iz Mostara, istakao je da je još uvijek prerano procijeniti konkretne posljedice, ali je vrlo jasno kritikovao način na koji je vlada donijela ovu odluku bez planski osmišljene analize.
"Još uvijek je rano da se kaže koliko je i kako povećanje minimalne plate utjecalo na poslodavce i radnike, to će vrijeme pokazati, ali definitivno je to amaterska odluka vlade bez bilo kakve planske osmišljene analize. Porezi su stub jednog društva i to je nešto o čemu se treba ozbiljno razgovarati i pristupiti", izjavio je Zalihić.
Nadalje, on je komentarisao iznos minimalne plate.
"Ta je odluka donesena tek tako, sa nekim apsolutnim iznosom od hiljadu KM minimalne plate. Prvo se postavlja pitanje na osnovu čega je to hiljadu KM – u usporedbi sa čim. Šta je tih hiljadu KM sada, a šta će biti za godinu dana. Znači, ne postoji temelj, osnova, nego eto, kao to je fina okrugla cifra koju ćemo mi dati kao minimalnu platu, a apsolutno se ne zna šta je hiljadu KM. Može inflacija za pola godine umanjiti tih hiljadu KM", kazao je.
Kada su u pitanju porezi, Harun je naglasio da su generalno previsoki i da im se pristupilo katastrofalno i nestručno.
"To je nešto čemu se trebalo analitički pristupiti i odrediti doprinose prema određenim kategorijama. Nevjerovatno je to da se nisu pozabavili različitim kategorijama primanja i društva generalno da bi se ti porezi postavili prema nekome ko je samac, prema nekome ko je samohrana majka ili otac, prema nekome ko ima porodicu sa troje djece ili sa jednim djetetom. Jednostavno, tu se moraju postaviti kategorije – ne mogu svima biti isti porezi", mišljenja je.
Ukazujući na problematično shvatanje plata, rekao je da je najstrašnije u svemu ovome što ljudi ne znaju kolika im je bruto plata.
"Ono što je najstrašnije u svemu ovome, vi sada, ako pitate bilo koga kolika je vaša bruto plata, neće vam znati reći. Ljudi, ustvari, ne barataju tim da je ta bruto plata njihov novac. Pogotovo u privatnom sektoru, radnici misle da je njihova plata samo ono što prime kao neto, odnosno na račun, a u stvari njihova je plata bruto i vrlo često ćete čuti da će ljudi ovdje reći da im je besplatno zdravstvo – ništa im nije besplatno, to je sve dio njihovog novca, njihove bruto plate", naglasio je.
Dotaknuo se i teme povrata poreza, ističući da se niko nije pozabavio ni time.
"Također, niko se nije pozabavio time šta je s ljudima koji tokom godine ulažu, kupe namještaj, ulažu u izgradnju kuće, da imaju pravo na porez za svoju investiciju. Na taj način bi ti ljudi tražili račune koje bi priložili svom finansijskom savjetniku na kraju godine, i taj porez bi im se vratio za ta ulaganja", izjavio je.
FISKALNA POLITIKA NE MOŽE BITI REAKTIVNA
Harun smatra da fiskalna politika ne može biti reaktivna.
"Ne možete napraviti nešto pa onda posljedično rješavati, to se ne radi tako. Uvijek bilo otkaza i bit će, mora se znati šta dobija radnik koji ostaje bez posla, koji iznos plate. Nema reaktivnog djelovanja, gašenja požara; mora postojati temelj i osnova da bi to funkcionisalo u svim situacijama", naglasio je.
Zaključno, Harun je naglasio potrebu za realnim i sveobuhvatnim pristupom.
"Treba realno sa terena gledati stvari – šta je to minimalna plata, šta je to topli obrok, kakva je to kategorija. Niko neće da se pozabavi šta se dešava na tržištu rada. Vlada, ni ova ni bilo koja, nisu se potrudili da se napravi takav obrazovni sistem u kojem će privreda imati stručnu radnu snagu", poručio je.
Josip Penava, direktor kompanije Provider također je iznio je nekoliko ključnih primjedbi o uticaju povećanja minimalne plate.
"Kada je riječ o minimalnoj plati, mislim da radnici s tim nisu dobili ništa puno. Možda je radnik tu dobio neke benefite, ali u konačnici da se povećala plata, mislim da nije. S druge strane mislim da je potrebna veća podrška države. U redu je da su povećali minimalnu platu na hiljadu KM, ali da su doprinosi ostali isti", mišljenja je Josip.
Kazao je da Vlada ovom odlukom najviše sebi podogodovala.
"Opet s druge strane mislim da neke firme teško da mogu tolike doprinose plaćati i onda dolazi do otpuštanja radnika baš zbog toga. Država se jednostavno ne odriče dijela svog kolača ni u kom smislu, a ispaštaju poslodavci, privrednici i radnici. Država ne daje dovoljnu podršku i "tjeraju" mnoge poslodavce da rade na crno", rekao je Josip.
Na sajmu su pored velikih kompanija, prisutni i mali obrtnici ali u značajno manjem broju nego prijašnjih godina.
Tom prilikom smo o temi minimalne plate razgovarali i sa Marijanom Pavlović, grafičkom dizajnericom koja je iz hobija stvorila uspješan brend torbica i modnih dodataka "Beemara" iz Ljubuškog.
I ona je izrazila svoje nezadovoljstvo odlukom vlade.
Prema njenom mišljenju mali obrtnici i radnici predstavljaju temelj lokalne ekonomije, ali se ovom odlukom suočavaju s nepovoljnim posljedicama. Također je kazala da je upravo zbog toga potrebna adekvatna podrška svim segmentima privrede.
Na sajmu je i jedna penzionerka dobila priliku da predstavi svoje pletene proizvode pod nazivom "Woo Nice", unoseći duh tradicije i kreativnosti u izložbeni prostor.
Ispričala je da je radila više od 30 godina, a danas za sav taj trud prima tek 250 eura penzije, što je itekako poražavajuće.
Međutim, u izradi vlastitih rukotvorina pronašla je novu radost i nadu, naglašavajući da je potrebna veća podrška kako za privrednike, tako i za penzionere, kako bi se osigurao adekvatan životni standard i priznanje za njihov dugogodišnji rad.
E.K.
