Budžeti na izdisaju, a stranačke kase pune – gdje završava novac građana?

Političke partije u Bosni i Hercegovini u prošloj godini prihodovale su 29,1 milion KM, a kao i prethodnih godina, najviše novca dobile su iz budžeta sa raznih nivoa vlasti, i to 20,6 milion KM, pišu Nezavisne.

Ovo se navodi u Informaciji o podnesenim godišnjim finansijskim izvještajima političkih partija za 2024. godinu, koju je na posljednjoj sjednici usvojila Centralna izborna komisija BiH.

Ono što zabrinjava jeste činjenica da od ukupno 207 političkih partija, izvještaj o finansiranju, čije je podnošenje zakonska obaveza, dostavilo je 137 političkih partija, dok čak njih 70, ili 33 posto, to nije uradilo.

Zbog toga na sjednici CIK-a bilo je govora i o tome da je neophodno izmijeniti Zakon o finansiranju političkih stranaka, između ostalog, i u smjeru povećanja kazni.

"Kazne nisu usklađene sa sadašnjim stanjem, a pogotovo sa visinama kazni koje su propisane Izbornim zakonom. Kazna se kreće od 500 do 10.000 KM, a izmjenama Izbornog zakona minimalna kazna je od 3.000 do 30.000 KM. Visina kazne nije demotivirajuća za prekršioce zakona i zrelo je vrijeme da prodiskutujemo i mijenjamo Zakon o finansiranju političkih stranaka", rekao je Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije BiH.

Kada je riječ o prihodima političkih partija, kao što smo već naveli, od 29,1 milion KM, iz budžeta su dobili 20,6 miliona KM. Poslije toga, najviše novca dobili su od fizičkih lica, i to 3,5 miliona KM, dok su po osnovu članarina dobili 2,5 miliona KM. Prilozi pravnih lica iznosili su 433.000 KM, dok su prihodi od imovine bili 670.000 KM, a po osnovu nenovčanih donacija, odnosno usluga i poklona koje nisu dužne platiti partije su prihodovale 370.000 KM.

Zaključno sa prošlom godinom, političke partije imale su obaveze u iznosu od 6,9 miliona KM.

Srđan Traljić iz "Transparency Internationala BiH" kaže da finansijski izvještaji političkih partija ne odražavaju stvarno stanje na terenu te da stranke obično prijavljuju samo ono što mogu opravdati.

"Ogromna je razlika između onoga što stranke prijave i onoga što mi utvrdimo. Na samo četiri stavke, kao što su oglašavanje preko bilborda, kroz medija monitoring, meta oglase i procjene najvećih predizbornih skupova, utvrdili smo da je razlika 2,6 miliona KM u odnosu na ono što su stranke prijavile", rekao je Traljić.

On ističe da se radi o ozbiljnom problemu te da stranke izvlače novac iz javnog sektora, a što su pokazali i pojedini brojni sporovi kao što je slučaj sa korona ugovorima gdje je jedan od optuženih, priznajući krivicu, rekao da je novac nosio u stranku.

"U izvještajima stranke prikažu malo budžet, malo članarine i ne prikazuju stvarno stanje. Pravna lica, recimo, doniraju samo oko pola miliona KM, što je jako mali iznos jer onaj ko posluje sa državom ne smije finansirati političku stranku i očigledno u svojim izvještajima stranke taj novac koji prime od pravnih lica ne prijavljuju", rekao je Traljić.

Na pitanje da li bi povećanje kazni kroz Zakon o finansiranju političkih stranka odvratilo stranke da krše zakon, Traljić kaže da je neophodno pooštriti te kazne, ali da to neće dati rezultate. Podsjeća da su znatno povećane kazne za preuranjenu kampanju i da je očigledno da to nije uticalo na stranke da opet krše zakon, posebno one velike.

"Sve te kazne na kraju će platiti građani", zaključio je Traljić.