Svjetska trgovinska organizacija (STO) je prognozu globalne robne trgovine preokrenula sa solidnog rasta na pad, napomenuvši da bi dodatne američke carine i efekti prelivanja mogli da dovedu do najvećeg pada od vrhunca pandemije virusa korona.
U saopštenju se navodi da će robna razmjena ove godine pasti za 0,2 odsto, u odnosu na oktobarsku ekspanziju od tri odsto.
"Nova procjena zasnovana je na mjerama koje su bile na snazi početkom sedmice. Američki predsjednik Donald Tramp uveo je dodatne carine na uvoz čelika i automobila, kao i sveobuhvatne globalne carine prije nego što je neočekivano pauzirao njihovu primjenu za više od 10 zemalja", piše u saopštenju.
Dodaje se da, ako Tramp ponovo uvede pune stope opštih carina, to bi smanjilo rast trgovine robom za 0,6 odsto, uz pad od 0,8 odsto zbog efekata prelivanja izvan trgovine povezane sa SAD.
"Sve zajedno, ovo bi dovelo do pada za 1,5 odsto, što bi bilo najviše od 2020. godine. Prekid američko-kineske trgovine povećaće izvoz kineske robe u sve dijelove svijeta izvan Sjeverne Amerike za četiri do devet odsto", stoji u saopštenju.
Ranije je Agencija Ujedinjenih nacija za trgovinu i razvoje navela da bi globalni ekonomski rast ove godine mogao da se uspori na 2,3 odsto, jer trgovinske tenzije i neizvjesnost pokreću trend recesije.
Ukoliko dođe do predviđanja Svjetske trgovinske organizacije da li će negativne efekte toga osjetiti Bosna i Hercegovina?
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je da se, imajući u vidu integrisanost našeg izvoza u industrijske proizvodne lance EU, kao posljedica trgovinskog rata između EU i SAD, mogu očekivati negativni efekti na naš izvoz.
"Usljed carina od 25% na izvoz automobila evropskih proizvođača na američko tržište, eventualni pad proizvodnje automobilske industrije EU imaće direktne negativne efekte po naše kompanije koje proizvode komponente za automobilsku industriju. Takođe, ukoliko bi smanjenje proizvodnje potrajalo, to bi se odrazilo i na sirovinski izvoz aluminijuma, željeza i glinice uz mogući pad cijena kao rezultat smanjene tražnje za ovim sirovinama", istakao je Mlinarević u izjavi za "Nezavisne novine".
Dodao je da bi na taj način vrijednost našeg izvoza mogla opasti kako vrijednosno tako i količinski.
"Optimizam možemo pronaći u uvjerenju da će se trgovinski rat između ključnih trgovinskih blokova smiriti, što bi značilo da bi se ovi negativni efekti na izvoz iz BiH mogli izbjeći", naglasio je Mlinarević.
Ekonomista Slaviša Raković kaže da je za sada nemoguće predvidjeti efekte američkih carina.
"Za sada su na snazi samo one koje su uvedene Kini, a ostale mogu stupiti na snagu krajem juna. Tako da sve prognoze možemo smatrati preuranjenim. To isto važi i za slučaj BiH", naveo je Raković.
