Zarađuješ više od 5.000 KM godišnje? Fiskalni račun postaje obaveza i za fizička lica

Vlada Federacije BiH pripremila je Nacrt novog Zakona o fiskalizaciji transakcija, kojim bi se uvela online fiskalizacija kao dio šire fiskalne reforme.

Oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojili su 26. marta Nacrt zakona o fiskalizaciji transakcija u FBiH kojim je planirano nekoliko značajnih novina. Poznato je ko je zakonom obveznik fiskalizacije, a ko oslobođen, a sada smo analizirali koje temeljite promjene donosi zakon, posebno za one koji bilježe i najmanje ekonomske aktivnosti.

Naime, ovim zakonom propisuje se obaveza izdavanja fiskalnih računa za sve subjekte koji ostvaruju promet na teritoriji FBiH – uključujući ne samo privredna društva i obrtnike, nego i fizička lica koja nisu registrirani poduzetnici ali ostvaruju godišnji prihod veći od 5.000 KM​.

To praktično znači da bi i mnogi građani koji povremeno obavljaju određene transakcije (npr. iznajmljuju stan ili prodaju vlastitu imovinu) postali obveznici fiskalizacije ako im takvi prihodi prelaze zadati prag od 5.000 KM godišnje​.

Iz Vlade FBiH navode da je cilj predloženog zakona suzbijanje sive ekonomije i povećanje porezne discipline korištenjem modernih tehnologija za evidenciju svake transakcije u realnom vremenu​. Zakon ukida niz izuzeća koja su postojala u dosadašnjem sistemu fiskalizacije – tako više ne bi bili pošteđeni ni samostalni poljoprivrednici na pijaci, ni zanatlije starih tradicijskih zanata koji prodaju ručne radove, koji su ranije bili izuzeti​.

VELIKE PROMJENE ZA FIZIČKA LICA

Posebno je značajno novo pravilo za fizička lica. Prema nacrtu, svako fizičko lice koje obavlja bilo kakvu djelatnost (prodaju proizvoda, dobara ili usluga) bez obaveze registracije firme, morat će izdavati fiskalne račune ako mu je ukupan prihod od tih transakcija u prethodnoj godini veći od 5.000 KM.

Ovo obuhvata širok spektar građana, od iznajmljivača nekretnina, preko povremenih trgovaca (npr. prodaja polovnih vozila), do samostalnih zanatlija ili honoraraca koji nisu formalno registrirali biznis.

Prag od 5.000 KM relativno je nizak – stručnjaci upozoravaju da je u današnje vrijeme taj iznos lako dostižan, te predlažu razmatranje višeg praga (npr. 12.000 KM godišnje) kako sitni pružaoci usluga ne bi bili preopterećeni fiskalnim obavezama​

Ipak, prema trenutnom prijedlogu, svaka osoba koja prelazi 5.000 KM prihoda od tih neformalnih djelatnosti morala bi u fiskalni sistem. U nastavku analiziramo kakve bi ekonomske i administrativne posljedice to imalo za male pružaoce usluga, te koje nove obaveze (digitalni potpis, uređaji, softver) donosi ovaj zakon.

Posljedice za fizička lica i male pružaoce usluga

Uvođenje obaveze fiskalizacije za prethodno neformalne ili male djelatnosti neminovno nosi i dodatne troškove i administrativne procedure za te subjekte. Neki od primjera i potencijalnih posljedica su:

· Iznajmljivači stanova ili soba: Osoba koja privatno iznajmljuje stan sada bi morala izdati fiskalni račun za svaku uplatu kirije. To znači nabavku fiskalnog sistema i evidentiranje svakog mjesečnog zakupa kroz sistem Porezne uprave. Za mnoge "male stanodavce" koji rentaju jednu nekretninu (čiji godišnji prihod lako prelazi 5.000 KM) ovo je značajna promjena – morali bi voditi poslovne evidencije poput firme i snositi troškove opreme i softvera za fiskalizaciju. Moguće posljedice su da će neki povećati cijene najma kako bi pokrili nove troškove ili će se suočiti s kaznama ako ne ispune obavezu.

· Povremeni prodavači lične imovine (auta, opreme i sl.): Građani koji povremeno prodaju vlastite stvari (npr. polovno vozilo, vrijedniju opremu) i pri tome ostvare veći prihod od definiranog praga formalno bi se također smatrali „obveznicima fiskalizacije“. U praksi, to bi značilo da čak i jednokratne prodaje koje premaše 5.000 KM zahtijevaju izdavanje fiskalnog računa. Takvi prodavači morali bi prethodno pribaviti fiskalni uređaj ili pristup odgovarajućem softveru da bi uopće mogli generirati račun za tu transakciju, što može biti neisplativo ako se radi o rijetkim prodajama. Administrativno opterećenje za jednokratnu prodaju postaje značajno – potencijalno destimulirajući građane da legalno prijave takve transakcije.

· Mali obrtnici i zanatlije: Za registrovane obrtnike (samostalne poduzetnike) fiskalizacija nije nova obaveza – većina ih i sada izdaje račune ako su u sistemu PDV-a. Međutim, novim zakonom se ukidaju neka izuzeća i pooštravaju obaveze i za najmanje. Posebno su pogođeni tradicionalni zanati (stari i umjetnički obrti, npr. kujundžije, abadžije, korpari i sl.) koji su dosad bili izuzeti od fiskalizacije prilikom prodaje na pijacama ili sajmovima​- Sada bi i oni morali imati fiskalnu kasu ili aplikaciju.

Predstavnici obrtnika upozoravaju da bi nametanje ove obaveze mnogima bilo pogubno: stari zanati su "nisko profitabilni, jedva opstaju, i ako im uvedete fiskalnu kasu – to je ključ u bravu", kaže Mirza Batalović, zastupnik u Parlamentu FBiH, obrazlažući zahtjev da se takvi obrti izuzmu.

Željko Babić, predsjednik Obrtničke komore FBiH, ističe da su to uglavnom samozaposleni pojedinci sa skromnim prometom i paušalnim porezom, te im je fiskalna kasa “opterećenje u svakom pogledu, i tehničkom i finansijskom.

U širem smislu, ekonomske posljedice za male subjekte ogledat će se u povećanju njihovih troškova poslovanja (nabavka opreme, digitalni certifikat, eventualne naknade za održavanje) te u potrebi da se pridržavaju strogih pravila izdavanja računa. Neki bi se mogli odlučiti da formalizuju svoj rad (registruju djelatnost) kako bi lakše ispunili uslove, dok bi drugi mogli pokušati izbjeći prelazak praga od 5.000 KM kako ne bi pali pod obavezu fiskalizacije.

Administrativno, fizička lica koja do sada nisu imala doticaja s poreznim sistemom na ovaj način morala bi naučiti proceduru fiskalizacije, voditi računa o svakoj naplati i čuvati kopije ili elektronske zapise računa. Nepoštivanje novih propisa nosi rizik značajnih kazni – predviđene su novčane sankcije od minimalno 100 KM pa do čak 30.000 KM za teže prekršaje​, Tačnije za kupce je predviđena kazna od 100 KM, a za obaveznike fiskalizacije - fizička lica od 5.000 KM.

To je dodatni razlog za brigu malim pružaocima usluga, koji do sada možda nisu ni znali šta je fiskalni račun, a sada se suočavaju s potencijalno visokim kaznama ako nešto pogrešno urade.

OBAVEZA POSJEDOVANJA DIGITALNOG POTPISA​

Dodatno, centralni tehnološki zahtjev online fiskalizacije je korištenje kvalifikovanog digitalnog potpisa prilikom izdavanja računa. Svaki obveznik fiskalizacije morat će, prema nacrtu zakona, posjedovati certifikat za elektronski potpis izdat od ovlaštenog certifikacijskog tijela u skladu sa zakonom o elektronskom potpisu.

U praksi, to znači da će npr. fizičko lice koje izdaje fiskalne račune morati imati svoj digitalni certifikat (digitalni identitet) kojim će elektronski potpisivati svaki račun prije slanja Poreznoj upravi. Digitalni potpis garantuje autentičnost podataka i povezuje račun sa konkretnim obveznikom fiskalizacije​.

Osim digitalnog potpisa, novi sistem fiskalizacije nameće i druge tehničke i administrativne korake koje svaki obveznik mora ispuniti i nameće dodatne troškove fiskalizacije.

Zbog navedenoga, postoji bojazan da će dio najmanjih subjekata radije prestati s radom ili otići u potpunu sivu zonu, nego ulaziti u sistem koji im nameće fiksne troškove koje ne mogu pokriti malim obimom poslovanja.

REAKCIJE STRUČNJAKA I INTERESNIH GRUPA​

Predložene izmjene fiskalizacije izazvale su žive reakcije stručne javnosti, privrednih komora i udruženja.

Posebno se ističe nelogičnost da prijedlog zakona u važećoj verziji obuhvata i one najsitnije zanatlije, dok istovremeno izuzima kladionice pod određenim uslovima​.

Naime, nacrt zakona predviđa da djelatnost igara na sreću (kladionice) bude izuzeta od fiskalizacije ako je sistem tih priređivača direktno povezan online s Poreznom upravom​.

Obrtnici smatraju da je to dvostruki standard: "Oslobodili su kladionice, ali zanatlija se nisu sjetili", kritikovao je ovaj pristup zastupnik Mirza Batalović. On je i ranije ukazivao da stari i tradicionalni zanati ne trebaju biti fiskalizirani i shodno tome predložio sam Zaključak kojim se traži njihovo izuzeće.

Ministarstvo finansija FBiH je na sjednici parlamenta obećalo razmotriti taj amandman, što ulijeva nadu da će barem najugroženije kategorije obrtnika biti pošteđene​.

Napominjemo da je riječ o Nacrtu zakona, što znači da predstoji javna rasprava i utvrđivanje prijedloga da bi stupio na snagu.

S.B.