Sedam institucija kulture bez finansiranja: Sistem u zastoju, rješenja nema

Sedam institucija kulture od državnog značaja u Bosni i Hercegovini i dalje se suočava s neriješenim pitanjem finansiranja. U dvije rečenice može stati sve – politički pokušaji, izgovori i pravdanja. Sistem opet ne radi, a njegovi propusti dovode u pitanje opstanak važnih kulturnih ustanova. Radnici su, po ko zna koji put, prepušteni sami sebi. Novi apeli stigli su iz Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH (NUBBiH) i Zemaljskog muzeja BiH. Blokada rada je sve izvjesnija. Gledamo li novu reprizu stare nebrige?

Zbog političkog zastoja, BiH već pet mjeseci funkcioniše bez usvojenog budžeta, oslanjajući se na privremeno finansiranje. To podrazumijeva da novca ima samo za plaće, tekuće troškove i međunarodne obaveze. Predsjedništvo BiH je zatražilo da se kroz budžet riješi pitanje finansiranja kulturnih institucija, ali tu je sve stalo. Potrebno je oko 7 miliona KM. Iz NUBBiH poručuju da, po ko zna koji put, nisu ničiji prioritet.

"Neki ministri su već izjavili da ne znaju da postojimo – uvrstili bi nas u budžet, ali ne znaju da postojimo. Zašto se ne poštuje odluka Predsjedništva, koje je vratilo budžet na doradu?", pita Adisa Žero, v.d. direktorice NUBBiH.

Na posljednjoj sjednici Vijeća ministara, ni ovaj put nije bilo naznaka rješavanja problema. Iako se prijedlog našao pred ministrima, većina smatra da je njihova odgovornost završena. Loptica je prebačena na članove Predsjedništva.

"Predlagač budžeta je Predsjedništvo, ne Vijeće ministara. Nema tu dorade. Da bi vas finansirali, vi morate poslati budžetski zahtjev. Ako ne postojite kao potrošač, ne možemo vas ni planirati u budžet“, izjavio je ministar finansija i trezora BiH, Srđan Amidžić (SNSD).

S druge strane, ministar Edin Forto (NS) tvrdi da postoji otvoreno protivljenje ministara iz reda srpskog naroda za bilo kakav konstruktivan pomak.

Predsjedavajuća Vijeća ministara smatra da zahtjev nema zakonodavnog utemeljenja, iako je Ured visokog predstavnika još 21. novembra izdao naredbu o usvajanju zakona kojim bi država preuzela obavezu finansiranja. Čak ni pokušaj formiranja radne grupe nije uspio – jer članovi nikada nisu imenovani.

"Kada se oglušite na naredbe visokog predstavnika, mislim da je već trebao biti formiran predmet. Istekli su svi rokovi i krajnje je vrijeme da znamo ko je krivac i šta će biti s ovim institucijama“, upozorava Žero.

"Država BiH je prije 80 godina osnovala Narodnu i univerzitetsku biblioteku. Država BiH i 2025. mora preuzeti odgovornost i donijeti sistemsko rješenje“, poručuje Aldin Huskić, predsjednik Vijeća zaposlenika NUBBiH.

U međuvremenu, kantonalne vlasti uzele su na sebe dio odgovornosti. Donijele su zakon o sufinansiranju i tako obezbijedile minimum sredstava za hladni pogon – plaće i doprinose, ali samo za pet institucija. Preostale dvije ostale su izvan sistema.

"Nedavno smo obaviješteni da je Zemaljski muzej izbačen iz mogućnosti finansiranja putem javnih poziva u KS-u, pod izgovorom da je sada u nadležnosti drugog ministarstva. Bili smo zatečeni, jer od tog ministarstva nismo dobili sredstva ni prošle ni ove godine“, navodi Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja BiH.

"Federalna ministrica je obećala pomoć, ali dok novac ne bude na računu – ništa ne možemo isplatiti. Ulazimo u krizu kakvu smo imali prošle godine", kaže Žero.

Prije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kulturne institucije bile su obuhvaćene zakonima Republike BiH i imale status državnih. Danas se nalaze u pravnom vakuumu, nisu korisnici nijednog budžeta u BiH. Evropska unija također traži rješavanje ovog problema, ali konkretnih pomaka nema.

Samo se nižu politički udarci i pitanje je da li će ovaj posljednji biti i konačan nokaut.