Smanjenje doprinosa od 1. jula: Šta to znači za poslodavce i radnike

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima Federacije Bosne i Hercegovine objavljen je u Službenim novinama FBiH broj 33/25 od 7. maja 2025. godine. Stupio je na snagu 8. maja, a njegova primjena počinje 1. jula 2025. godine.

Zakon predviđa smanjenje zbirne stope doprinosa na teret poslodavca sa 10,5 posto na 5 posto. Ukupna zbirna stopa doprinosa time se smanjuje sa 41,5 posto na 36 posto.

Šta donosi poslodavcima?

Prema analizi Akta.ba, na minimalnu neto platu od 1.000 KM, iznos doprinosa koje plaća poslodavac smanjuje se sa 648,23 KM na 562,32 KM. Razlika od 85,91 KM po radniku predstavlja konkretno rasterećenje poslovanja.

Denis Zukić, izvršni direktor Konsultantske kuće FEB d.d., navodi za Akta.ba: "Stopa ukupnih doprinosa iznosi 41,5 posto, koja se sastoji od 31 posto doprinosa koji se radniku odbijaju od bruto plaće i 10,5 posto doprinosa koje poslodavac obračunava kao svoj dodatni teret (trošak). Izmjenama zakona o doprinosima, doći će do smanjenja stope doprinosa koje poslodavac obračunava na svoj teret, tj. smanjenje stope sa 10,5 posto na 5 posto. Dakle, ukupno smanjenje stope doprinosa iznosi 5,5 posto."

Zukić ističe da će ovo imati konkretan efekat na smanjenje troškova poslovanja. Međutim, kako upozorava Vildana Nuhić, računovodstvena stručnjakinja iz agencije Consigliere, "Ovo je malo rasterećenje privrede, ali apsolutno nažalost neće biti održivo za mnoge firme koji su radili za minimalnu maržu na svoje usluge ili robu, a imali već ugovorene poslove i cijene za 2025. godinu prije donošenja odluke. Dok se ne ukine preostalih 5,5 posto na teret poslodavca i ne uvedu dodatne sistemske mjere podrške, realni sektor će i dalje biti pod velikim pritiskom."

Šta znači za radnike?

Zakon ne predviđa nikakvu automatsku promjenu u neto platama radnika. Denis Zukić naglašava za Akta.ba: "Odgovor na pitanje da li će zbog izmjena radnicima automatski porasti plaća je vrlo jasan – po sili zakona neće. Ovim zakonom se isključivo smanjuje iznos doprinosa koji poslodavac uplaćuje iz svog troška, dakle iznad bruto plaće radnika. Drugim riječima, to je olakšanje za poslodavce, ne promjena u korist radnika u smislu neto zarade."

On dalje navodi: "Zakonska obaveza ne postoji, pa ostaje na dobroj volji poslodavca da eventualnu uštedu preusmjeri na zaposlenike."

Poslodavac ima mogućnost da ostvarenim uštedama poveća plate zaposlenima, ali na to nije zakonski obavezan.

Tumačenje: 5,5 posto ili 13,25 posto?

U javnosti je došlo do različitih tumačenja o visini smanjenja. Formalno, zbirna stopa doprinosa smanjena je sa 41,5 posto na 36 posto, dakle za 5,5 procentnih poena. Ipak, neki ističu smanjenje od 13,25 posto. Zukić pojašnjava: "Terminološki gledano, stopa doprinosa je smanjena za 5,5 posto. Indeksni poeni se koriste u kontekstu procentualnog poređenja dviju vrijednosti, kako bi se izrazila promjena neke veličine u odnosu na drugu. U ovom slučaju, ukupan trošak doprinosa na minimalnu plaću smanjen je za 85,91 KM, što predstavlja smanjenje od 13,25 posto u odnosu na raniji trošak doprinosa po stopi od 41,5 posto (85,91 / 648,23 × 100 = 13,25 posto)."

Reakcije javnosti: Oprezni optimizam i podijeljena mišljenja

Reakcije na izmjene bile su podijeljene.

Admir Čavalić iz Doma naroda Parlamenta FBiH izjavio je: "Odbor je podržao prijedlog Vlade FBiH o smanjenju zbirne stope doprinosa za 5,5 posto, uz obrazloženje da je svako rasterećenje privrede korak u dobrom pravcu. Ipak, tokom rasprave smo istakli da je riječ o minimalnoj mjeri, to je kao pokušaj gašenja požara kantom vode. Takav pristup ne može donijeti konkretne rezultate. Upravo zato, naš odbor poziva na hitno pokretanje sveobuhvatne fiskalne reforme."

Iako se u javnosti govori o fiskalnom rasterećenju, predstavnici poslovne zajednice naglašavaju da je efekat najavljenih izmjena ograničen. Prema analizi finansijsko-računovodstvene firme Global Konto, smanjenje doprinosa koje stupa na snagu od 1. jula 2025. godine tretira samo dio doprinosa, odnosno one na teret zaposlenika, dok obaveze poslodavaca ostaju i dalje visoke.

Za Akta.ba, direktor firme Senad Cvrk ističe: "Smanjenje doprinosa koje je najavljeno da će biti od 01.7.2025. godine tretira samo jednu grupu doprinosa i to onu manju (doprinosi na teret uposlenika) koji su činili samo manji dio poreskih opterećenja koja se odnose na platu. Smanjenje od 10,5 posto pa do 5 posto u suštini znači da će se nominalno smanjiti postojeće poresko opterećenje za 85,91 KM. Ako uzmemo u obzir činjenicu da je prvobitno došlo do povećanja poreskih opterećenja za platu (podizanjem minimalne plate sa 619 KM na 1.000 KM) u iznosu od 303,83 KM onda možemo donijeti zaključak da nije došlo do rasterećenja poslodavaca u 2025. godini nego upravo do još većeg opterećenja uprkos najavi smanjenja pojedinih poreskih stopa na obračunu plata."

Podsjetimo, iz Vlade Federacije BiH ranije su poručili da je smanjenje doprinosa tek prvi korak u procesu sveobuhvatne fiskalne reforme. Ministar finansija FBiH, Toni Kraljević, istakao je da "smanjenje doprinosa za 5,5 procentnih poena predstavlja početak dugoročnog rasterećenja privrede" te da je riječ o sistemskoj mjeri, a ne privremenoj pomoći. Federalni ministar obrta i poduzetništva Vojin Mijatović naveo je da "Vlada FBiH ovim potezom želi smanjiti opterećenje rada i podstaći zapošljavanje", dodajući da je cilj u narednom periodu nastaviti sa daljim smanjenjem fiskalnih i parafiskalnih nameta.

Također je donesena i uredba kojom se predviđa refundacija dijela doprinosa poslodavcima, uz najavu dodatnih uredbi koje bi obuhvatile pomoć za očuvanje radnih mjesta. Vlada FBiH je naglasila da su mjere usmjerene "na održavanje konkurentnosti domaće privrede i rasterećenje sektora malih i srednjih preduzeća".

Koliko će ove mjere u praksi zaista doprinijeti rasterećenju, očuvanju radnih mjesta i unapređenju uslova poslovanja, ostaje da se vidi u mjesecima koji slijede.

S.S.