KCUS uvodi digitalnu patologiju i telemedicinu

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) uskoro završava proces digitalizacije u Organizacionoj jedinici Kliničke patologije, citologije i humane genetike s ciljem unapređenja dijagnostičkih procesa i kvaliteta zdravstvenih usluga.

Prema riječima prof. dr. Nurije Bilalović, šefice ove organizacijske jedinice, instalacija nove digitalne opreme je u završnoj fazi, što će značajno poboljšati uvjete rada za uposlenike, ali i ubrzati i unaprijediti dijagnostiku za pacijente.

"Naša patologija je još prije 30 godina eksperimentalno uspostavila konzultacije u dvije bolnice u Italiji. Danas, zahvaljujući suvremenim tehnologijama koje uvodimo, telepatologija i telemedicina postaju standard u našem svakodnevnom radu. To je izuzetno važan iskorak za KCUS kao instituciju", izjavila je prof. dr. Bilalović.

Jedna od ključnih prednosti digitalizacije jest potpuna umreženost laboratorija. Svaki uzorak bit će praćen putem jedinstvene barkode, što omogućuje precizno praćenje njegove lokacije kroz svih devet faza patološke obrade – od prijema, rezanja, bojenja, do imunohistohemijske analize.

Ističe da digitalizacija omogućuje i znatno veću sigurnost podataka. Uzorci digitalnih slika bit će pohranjeni u zatvorenom sustavu i dostupni isključivo ovlaštenom osoblju. Ujedno, stručnjaci će moći brzo i sigurno dijeliti slike s kolegama u drugim ustanovama, uključujući i međunarodne konzultacije, bez potrebe za fizičkim slanjem uzoraka.

"Do sada smo morali slati slajdove, što je otežavalo rad i usporavalo proces. Sada, kada digitalno skeniramo cijelo staklo, imamo mogućnost pregledati svaki detalj u visokoj rezoluciji. Još važnije, svi članovi tima moći će istovremeno sudjelovati u konzultacijama – bilo da su u istoj sali ili na nekoj drugoj lokaciji. To omogućuje brže i preciznije donošenje dijagnoze, što je od izravne koristi za naše pacijente", naglašava prof. dr. Bilalović.

Ističe da se model dijagnosticiranja bolesti proučavanjem patohistoloških preparata smatra zlatnim standardom, a sastoji se od patologa koji pod mikroskopom promatra specifične karakteristike tkiva, npr. atipiju jezgara ili stanica, prisutnost upalnih stanica, zastupljenost nekroze i sl. Taj proces ograničen je manjom objektivnošću i reproducibilnošću, malim brojem morfoloških karakteristika tkiva koje se patolog može uočiti u ograničenom vremenskom razdoblju i varijabilnosti koja se javlja među patolozima.

Prof.dr. Bilalović naglašava da u digitalnoj patologiji, dobro trenirani modeli mogu doseći točnost dijagnoze koja se može mjeriti s točnošću kliničkih eksperata. Također umjetna inteligencija (AI) analizira podatke o genskoj ekspresiji pacijenata oboljelih od karcinoma pluća, dojke, debelog crijeva. Na temelju tih podataka digitalni modeli predviđaju hoće li određeni lijek biti učinkovit kod pojedinog pacijenta. Multidisciplinarni timovi stručnjaka, koji uključuju patologe, radiologe, onkologe i interniste, ranije su se morali sastajati uživo kako bi donijeli odluke o dijagnozi i liječenju pacijenta. Danas, zahvaljujući digitalizaciji, ti se sastanci mogu održavati putem interneta, što omogućuje da stručnjaci iz različitih dijelova svijeta zajedno donesu važne odluke o dijagnozi i terapiji pacijenta.

Kako kaže prof. dr. Hajrija Maksić, vd generalne direktorice KCUS-a, implementacijom ovog projekta, KCUS potvrđuje svoju opredijeljenost ka modernizaciji zdravstvenog sistema i pružanju najvišeg nivoa usluga pacijentima u Bosni i Hercegovini, saopćio je Press KCUS-a.