Ekstremne temperature, dugotrajne suše i promjenjivi klimatski obrasci sve više pogađaju bosanskohercegovačku poljoprivredu – zemlja se iscrpljuje, prinosi padaju, a proizvodnja postaje neizvjesna, piše N1.
O agronomskim i ekološkim izazovima, važnosti savremenih tehnologija, rastućim troškovima i neophodnoj institucionalnoj podršci, u emisiji Novi dan govorio je prof. dr. Jasmin Grahić, prodekan za nastavu na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Grahić: "Zemlja trenutno gori, ostajemo bez vode."
"Ekstremne temperature dovele su do toga da su svi prirodni i tehnološki mehanizmi gotovo onemogućeni. Nismo jedina država pogođena ovim problemima – radi se o globalnom izazovu. Ipak, neke zemlje uspijevaju ponuditi adekvatnije odgovore", kazao je profesor Grahić.
Naglašava da BiH pokušava odgovoriti izazovima, ali smatra da bi se to moralo dešavati mnogo brže i sistematičnije.
"Moramo se osloniti na ono što kažu nauka i struka. Sve su teži uslovi za motivisanje ljudi da se bave poljoprivredom. Cijena proizvodnje je direktno povezana s radnom snagom, a nje definitivno nedostaje. Poljoprivrednici su sve stariji, a mladi se rijetko odlučuju da ih zamijene", upozorava.
Govoreći o aktuelnim cijenama na tržnicama, Grahić ističe da su one kompleksan problem.
"Hobi proizvodnja, koliko god bila pozitivna, ne utiče na tržišne cijene. Ljudi znaju da je lijepo proizvesti hranu na svojoj zemlji, ali s druge strane je prisutna težnja ka lakšem, ugodnijem načinu života."
Kukuruz će preživjeti, povrće teško
Profesor Grahić napominje da padavine koje su zabilježene tokom sezone nisu bile dovoljne da poprave stanje.
"Zemlja trenutno gori, ostajemo bez vode. Kukuruz bi mogao imati dobru sezonu jer je nešto otporniji, ali održavanje povrća je jako teško. Sve predispozicije ukazuju na to da će cijene hrane rasti", navodi.
Ipak, jedan pozitivni trend je vidljiv – broj registrovanih poljoprivrednih proizvođača raste.
"To pokazuje da interes postoji, ali država mora hitno poraditi na stvaranju boljih uslova i osiguravanju konkretne podrške ljudima koji se bave proizvodnjom hrane. Bez toga, poljoprivreda će postati još nesigurnija, a posljedice ćemo svi osjetiti", zaključuje Grahić.
