BiH: 802 km² sumnjivih površina i 93.000 ljudi pod rizikom od mina

Iako su od završetka rata očišćene hiljade kvadratnih kilometara i uništeno ukupno 76.458 protivpješadijskih mina, i dalje se u Bosni i Hercegovini 802,57 kilometara kvadratnih površine smatra sumnjivo opasnom, a više od 93.000 stanovnika živi pod direktnom ugroženosti od mina u oko 1,261 zajednici, kazali su za Fenu iz Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC).

Trenutno se aktivnosti deminiranja provode na 43 minski sumnjiva područja (MSP) na površini od oko 72 kilometra kvadratnih (km2).

Od početka provođenja operacija tehničkog izviđanja i čišćenja mina u Bosni i Hercegovini od 1996. godine do 30. juna 2025. godine vraćena je na sigurno korištenje površina od 3.379 km2, a pronađeno i uništeno ukupno 76.458 protivpješadijskih mina, 8.841 protivtenkovskih mina i 71.876 komada eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata (ESZR).

U Federaciji BiH ukupna sumnjiva opasna površina iznosi 650,28 km2, a u Republici Srpskoj 152,29 km2, što je zajedno čini 802,57 km2 sumnjivo opasne površine. Dok u Brčko Distriktu nisu evidentirana minski sumnjiva sredstva.

U poslijeratnom periodu (1996-2024) stradala je 1781 osoba, od čega 624 smrtno. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH je stradalo 134 deminera, od čega 53 smrtno. Od 2019. godine do danas u Bosni i Hercegovini zabilježeno je deset žrtava od kojih šest sa smrtnim ishodom.

U bazi podataka Centara za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) u operativnoj upotrebi je još 8.544 minskih zapisnika o minskim poljima dok je od početka deminiranja uklonjena minska opasnost na 10.560 minskih zapisnika.

Na minskim zapisnicima su evidentirane grupe mina ili pojedinačno postavljene mine obično nepoznatog rasporeda. Problem predstavlja kvalitet minskih zapisnika prema kojima se u velikom broju slučajeva, ne može utvrditi tačna lokacija minskog polja, oblik i raspored mina na terenu.

Također, tačan pravac i položaj mina otežava i promjena konfiguracije terena usljed protoka vremena. Sve teža identifikacija preostalih minskih polja koja su uglavnom u brdsko-planinskim nepristupačnim područjima, nedostatak relevantnih informacija zbog protoka vremena otežava identifikaciju sumnjivih područja.

Iz BHMAC-a napominju da su sva minski sumnjiva područja uredno obilježena minskim znakovima kao mjera upozoravanja na minsku opasnost.

Pored navedenih poteškoća, navode i niz drugih razloga, koji utječu na dinamiku procesa deminiranja u Bosni i Hercegovini, a odnose se na finansijska sredstva koja su neophodna za provođenje protivminskih aktivnosti/deminiranja, zakonsku regulativu, ljudske resurse i materijalno tehnička sredstva.

Zakonom o deminiranju u Bosni i Hercegovini propisano je da se sredstva za provođenje Plana deminiranja u BiH osiguravaju iz donatorskih sredstava, budžeta institucija u BiH i budžeta entiteta, kao i iz drugih izvora.

Iz državnog budžeta se finansira Centar za uklananje mina u BiH i Oružane snage Bosne i Hercegovine. Vlada Federacije BiH izdvaja sredstva za aktivnosti Federalne uprave civilne zaštite, dok Vlada Republike Srpske izdvaja sredstva za aktivnosti Republičke uprave civilne zaštite RS

Kako navode iz BHMAC-a, deminiranje je proces koji ni jedna zemlja, pa ni Bosna i Hercegovina, ne može okončati bez pomoći stranih donatora i međunarodnih institucija.

Dalje dodaju, da je posljednjih godina evidentno smanjena zainteresovanost donatora dijelom zbog ekonomske situacije na globalnom nivou, a dijelom zbog drugih ratnih žarišta prema kojima se usmjeravaju sredstva.

Naglašavaju da se deminiranje u Bosni i Hercegovini mora oslanjati i na domaće izvore finansiranja kako bi se smanjila zavisnost od donatora.

U tom smislu, potreban je veći anganžman svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini uključujući i lokalne zajednice u finansiranju protivminskih akcija/deminiranja u Bosni i Hercegovini.

Na 18. sastanku zemalјa članica potpisnica Konvencije, Bosni i Hercegovini odobren je Zahtjev za produženje roka za implementaciju obaveza po Konvenciji po kojem bi Bosna i Hercegovina trebala biti slobodna od mina do marta 2027. godine.

Iz BHMAC-a kažu kako je evidentno da Bosna i Hercegovina nije u mogućnosti ispuniti obaveze u pogledu deminiranja do marta 2027. godine.

Odnosno, da se izvrši deminiranje preostalih 802,57 km2 minsko sumnjive površine, onda će BiH podnijeti zahtjev Komitetu za implementaciju obaveza za produženje roka.

Okončanje procesa deminiranja, kako navode iz Centra, zavisi od niza okolnosti a odnose se na finansijska sredstava koja su neophodna za provođenje protivminskih aktivnosti/deminiranja, zakonsku regulativu, ljudske resurse i materijalno tehnička sredstva.

U decembru 2024. godine na prijedlog Ministarstva civilnih poslova BiH usvojen je Prijedlog odluke o odobravanju višegodišnjeg projekta sufinansiranja troškova deminiranja a u Bosni i Hercegovini za period 2025. – 2027. godine.

Riječ je o višegodišnjem projektu “Sufinansiranje troškova deminiranja” koji predviđa ukupno dva miliona KM i to 650.000 KM za 2025. godinu, zatim 650.000 KM za 2026. godinu i 700.000 KM za 2027.godinu.

Redovna aktivnost Centra za uklanjanje mina i akreditovanih organizacija jeste aktivnost upozoravanja na minsku opasnost.

Prioritet im je provođenje aktivnosti u zajednicama koje imaju veliku sumnjivu površinu i najugroženije grupe stanovništva, s posebnim akcentom na djecu u osnovnim školama koja nisu upoznata sa ovim problemom i nemaju razvijenu svijest o opasnosti od mina.

U sklopu aktivnost upozoravanja na minsku opasnost vrši se i javno informisanje stanovništva o opasnosti od mina putem lokalnih medija koji su usmjereni na probleme stanovništva u ugroženim zajednicama, a koji mogu značajno doprinijeti smanjenju rizika.

U sklopu aktivnosti BHMAC promoviše i web aplikaciju "BiH mine suspected areas“, namjenjenu povećanju bezbjednosti od mina stanovništva Bosne i Hercegovine.

Građani Bosne i Hercegovine sve informacije o minama ili sumnji na mine mogu prijaviti Centru za uklanjanje mina, u regionalnim uredima u Sarajevu, Mostaru, Travniku, Tuzli, Bihaću, Brčkom, Banja Luka i Pale, kao i službama civilne zaštite odnosnog područja.