Nezaposleni na birou, poslodavci traže radnike: Prekvalifikacije ili uvoz stranaca?

Jesu li zavodi za zapošljavanje podrška poslodavcima ili sami sebi svrha? Može li se prekvalifikacijama zadovoljiti potražnja za radnom snagom umjesto oslanjanja na uvoz radnika? I da li se sredstva koja se ulažu u podršku tržištu rada mogu usmjeriti na djelotvornije načine?

Na evidenciji Federalnog zavoda za zapošljavanje nalazi se gotovo 260.000 osoba bez posla, dok poslodavci procjenjuju da im nedostaje najmanje 40.000 radnika i traže povećanje kvota za angažman stranih radnika. U takvom raskoraku između poslovnih potreba i birokratske statistike otvara se pitanje mogućih rješenja, izvještava federalna.ba

"Mora se desiti reforma, prevashodno službi za zapošljavanje. One bi se trebale modernizirati, trebale bi biti u svrhu nezaposlenih osoba, a ne da služe samo za evidentiranje nezaposlenih osoba", smatra Suhad Ećo, predsjednik Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo.

"Da se na evidenciji za zapošljavanje evidentiraju, odnosno ponude tržištu oni koji zaista traže posao. Po našoj procjeni, njih nije ni 20 posto od ukupnog broja nezaposlenih", ocjenjuje Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH.

"Kada realiziramo naše aktivnosti, moramo da djelujemo u skladu sa zakonom, u skladu sa strateškim usmjerenjima, sa strateškim dokumentima i uzimamo u obzir sugestije poslodavaca u onoj mjeri u kojoj to možemo", ističe Haris Čuljević, glasnogovornik Zavoda za zapošljavanje FBiH.

Jedna od aktivnosti Federalnog zavoda za zapošljavanje su i mjere zapošljavanja i samozapošljavanja, pa tako za te namjene ove godine Zavod planira izdvojiti 100 miliona maraka, što bi trebalo biti dovoljno za zapošljavanje 10.000 osoba.

"Između 60 i 70 posto osoba čije zapošljavanje smo sufinasirali kod poslodavca ostaju u radnom odnosu i nakon isteka perioda sufinanciranja", navodi Čuljević.

"Dosta je doprinijela smanjenju nezaposlenih u iznosu od 3.800 putem naših programa koji su bili vrlo uspješni", istakla je Amina Džonlagić, direktorica Službe za zapošljavanje KS-a.

No, daju li mjere kojima se troše ozbiljna finansijska sredstva očekivane rezultate?

"Imali smo čak slučajeva na federalnom nivou da se neki program objavi u osam sati elektronskom prijavom u osam i dvije minute je već popunjen", ističe Čengić.

"Kada anlizirate, vidite da nije došlo do velikog smanjenja broja tih nezaposlenih osoba. Mislim da se to mora malo više modificirati u kontekstu nekih prekvalifikacija, dokvalifikacija", mišljenja je Ećo.

Da su prekvalifikacija i dokvalifikacija nezaposlenih jedan od načina smanjenja nezaposlenosti, smatra i ekonomski analitičar Igor Gavran. Stajališta je da sufinasniranje radnika otvara mogućnost zloupotrebe na tržištu rada. Nije saglasan sa konstatacijom da imamo manjka radne snage.

"Imamo itekako sasvim dovoljno radne snage za većinu profesija, samo je stvar u tome koji im se uslovi nude. Naravno da će ti ljudi radije ostati živjeti i raditi kod svoje kuće, nego negdje vani, ako im se ponude adekvatni uslovi, ali ono što mnogi naši poslodavci žele je da našim radnicima ponude uslove koje bi jedino mogao prihvatit neko iz Nepala i Bangladeša", poručio je on.

Građani su poručili da nema potrebe za uvozom radne snage jer u zemlji već postoji veliki broj nezaposlenih. Smatraju i da mnogi od onih koji su prijavljeni na zavodu zapravo nisu spremni da rade. Dio građana naglašava da domaći radnici ne žele prihvatiti minimalne plate, zbog čega poslodavci angažuju strane radnike. Također ističu da se strani radnici u Bosni i Hercegovini neće dugo zadržavati, već će ovu zemlju koristiti samo kao prolaznu stanicu na putu prema Evropskoj uniji.

Razdvajanje aktivnih i pasivnih tražilaca posla, time i bolji uvid u strukturu nezaposlenih, što bi trebalo doprinijeti značajnijem poboljšanju na tržištu rada, uskoro bi moglo biti riješeno. Naime, Nacrt zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih prošao je javnu raspravu, mišljenja su sakupljena, te je ovaj dugoočekivani zakon spreman za parlamentarnu proceduru.